Ljetne visoke temperature donose izazove ne samo ljudima, već i biljkama. Kada živa u termometru pređe 30 °C, pravilno zalijevanje postaje ključno za očuvanje bašte. Previše ili premalo vode, pogrešno doba dana ili loš izbor metode mogu naštetiti biljkama više nego što pomažu. Zalijevanje po vrućini nije samo obično sipanje vode već praćenje potreba biljaka. Uspješan baštovan zna kada stati, kada dodati, i kako prilagoditi sve faktore: od doba dana, preko količine vode, do njene temperature.

Zalijevanje po velikim vrućinama

Izbjegavajte zalijevanje usred dana, jer zraci Sunca mogu pretvoriti kapljice u sočiva koja doslovno spaljuju listove, a voda ispari prije nego dođe do korijena. Idealno vrijeme za zalijevanje je rano ujutro (do 8h) ili kasno uvečer (nakon 19 h). Naizmjenično zalijevanje ujutro i navečer pomaže biljkama da lakše izdrže temperaturne promjene tokom dana.

Plastenička proizvodnja je još komplikovanija, jer se oni brzo pregrijavaju i biljke zahtijevaju pažljivije zalijevanje i dodatno hlađenje. Mora se paziti na ravnotežu vlažnosti, ventilacije i sjenčenja. Idealan je sistem kap po kap, jer obezbijeđuje ravnomjernu raspodjelu vode bez ispiranja zemlje. Kako bi se povećala vlažnost vazduha i time smanjila temperatura unutar plastenika postavite posude s vodom unutar plastenika ili koristite prskalice za mikroklimu. Pažnju obratite na sjenčenje i sistem za provjetravanje. Oni čuvaju biljke od toplotnog udara.

Zašto su važni temperatura i kvalitet vode?

Voda ne smije biti ni hladna ni previše topla, idealna temperatura je od 18 do 25 °C. Hladna voda šokira korijenje, usporava rast i može uzrokovati bolesti. Najbolja voda za zalijevanje je kišnica (ako nije zagađena). Stari baštovanski trik ako je voda prehladna je da uveče napune posude i ostavite preko noći, sledećeg jutra voda će biti idealne temperature za jutarnje zalijevanje.

Ritam zalijevanja i količinu vode prilagodite svakom tipu zemljišta i biljnoj vrsti. Zalijevajte rjeđe, ali obilnije. Bolje je jedno obilno zalijevanje nego tri puta zalijevati sa malo vode. Korijen ide u potragu za vodom i prodire u dublje slojeve zemlje. U slučajevima kada svaki dan zalijevamo po malo korijen ostaje u plitkom površinskom sloju zemlje, a biljka postaje neotporna da se bori sa sušom.

Mlade biljke i sadnice zalijevati češće, čak i svakodnevno ujutro. Pjeskovito zemljište se zalijeva češće od ilovastog ili glinovitog, jer je njegov kapacitet za zadržavanje vode manji. Ako ste stavili malč, provjerite kakvo je stanje ispod njega. Ne zalijeva se zato što vi imate vremena, već kako vam uslovi diktiraju tempo.

Kad su biljke na ivici opstanka!

Simptomi dehidrirane biljke su vidljivi: mlitavi listovi, uvenuće, promjena boje. Najuočljivije su tikvice i ostale tikvenjače, jer njihovi listovi se opuste poput sklopljenog kišobrana. Čim zalijete takve biljke u veoma kratkom roku njihovi listovi se podižu i otvaraju.

Dodajte biljna hraniva u vodu. Od prirodnih sredstava zalijevajte razrijeđenim tečnim travnim đubrivom, zatim rastvorom od pepela (pazite na tim zemljišta i ph reakciju), pripravke od od luka ili koprive, mogu se koristiti jednom sedmično. Biljke snabdjevene hranivima bolje podnose stres, ali ne pretjerujte tokom toplotnih valova, kada su biljke već iscrpljene.

Foto: Ranka Vojnović