Urbana poljoprivreda nudi mnogo ekonomskih i ekoloških prednosti.

Zdravo povrće, druženje i boravak u prirodi

Trend bavljenja poljoprivredom ima sve više poklonika u gradovima. Urbana poljoprivreda predstavlja ključan i sve važniji aspekt modernih gradova širom svijeta. Ovaj koncept se odnosi na uzgoj hrane unutar gradskih sredina, često na nekonvencionalnim prostorima poput krovova, terasa, dvorišta, parkova ili čak vertikalnih farmi.

Ljudi pristupaju ovakvom načinu uzgajanja hrane iz različitih pobuda. Nekima je važno druženje, boravak na otvorenom, odmor od rada za računarom, odmor od stresa, stalan izvor svježe i pristupačne hrane, očuvanja starih sorti.

Uprkos izazovima, urbani baštovani/vrtlari se samoinicijativno bore protiv predrasuda i malog izbora svježe hrane, pretvarajući prazne parcele u plodna mjesta za uzgoj i distribuciju hrane. Koristeći svoje znanje i iskustvo, oni praktikuju regenerativne tehnike uzgoja i kompostiranja kako bi održali plodno zemljište i uzgajali zdravu, sezonsku hranu.

Izbor vrsta je individualan i prilagođen gastronomskim navikama. Ovakve bašte se razlikuju i po površinama koje zauzimaju, jer neke obrađuju pojedinci, dok su druge porodične. Ovi modeli ne samo da podržavaju pristup zdravoj hrani već i jačaju ekonomsku pravdu za gradske i ruralne poljoprivrednike, ključne aktere u urbanoj prehrambenoj mreži.

Šta je grad bez urbane bašte?

Urbane bašte i farme su mnogo više od običnog uzgoja hrane; one su vitalna središta za zajednički život, liječenje društvenih rana i revitalizaciju gradskih prostora. Vrtlari u zajednici su klimatski čuvari koji se bave nesigurnošću hrane, uljepšavaju susjedstva i aktivno smanjuju otpad.

Urbana poljoprivreda predstavlja jedno od najboljih prirodnih rješenja za borbu protiv klimatskih nepravdi u gradu. Doprinosi stvaranju sigurnih i zdravih zajednica i rješava pitanja nesigurnosti hrane ili nedostatak svježeg povrća.