Zamislite svijet bez biljaka. Bez hrane, bez kisika, bez boja, bez života. Možda vam to zvuči kao distopijska priča iz naučne fantastike, ali zapravo, to je upozorenje koje nam priroda sve češće šalje. Na Međunarodni dan zdravlja biljaka, 12. maja, podsjećamo se na suštinsku istinu: zdravlje biljaka nije samo briga poljoprivrednika, to je borba za opstanak svih nas.

Kada nestanu biljke, gubimo i tanjir i dah

Biljke su tihe čuvarice života. One čine 80 % hrane koju jedemo i stvaraju gotovo sav kisik koji udišemo. A ipak, dok vi ovo čitate, gotovo 40 % svjetskih usjeva svake godine nestaje pod najezdom štetočina i bolesti. To nije samo agronomski problem, to je tihi udar na globalnu sigurnost hrane, biološku raznolikost, ekonomije i egzistenciju miliona ljudi.

Klimatske promjene i rastuća ljudska aktivnost stvaraju idealne uslove za širenje invazivnih štetnih organizama. Putujemo više, trgujemo više i zajedno s robom i koferima prenosimo i prijetnje koje uništavaju čitave ekosisteme. Jedan neotkriveni insekt može značiti propast za čitavu regiju.

Iako se pesticidi koriste za suzbijanje ovih pošasti, prekomjerna upotreba stvara nove probleme: otpornost štetočina, zagađenje, gubitak oprašivača i poremećaje u zdravlju ljudi i životinja. Zdravlje biljaka je dio šire slike, ono je temelj koncepta One Health, gdje su zdravlje ljudi, životinja, biljaka i okoliša neraskidivo povezani.

Ujedinjeni narodi zato nisu slučajno izabrali 12. maj kao dan kada svi trebamo usmjeriti pažnju na biljke. Ne kao ukras. Ne samo kao hranu. Već kao suštinu života. Jer kad štitimo biljke, štitimo živote. I to ne one apstraktne, već naše, svakodnevne životne.

Zato, ovaj 12. maj neka ne bude samo još jedan datum u kalendaru. Posadite nešto. Naučite kako prepoznati znakove biljnih bolesti. Kupujte odgovorno. Pitajte odakle dolazi vaša hrana, jer zdravlje biljaka nije samo nečiji posao, to je obaveza svih nas.

Foto: Ranka Vojnović