U borbi protiv podzemnih štetočina koje narušavaju zdravlje biljaka i smanjuju prinose, najčešće se susrećemo sa rovcem. Njegove larve su sada aktivne i mlade biljke us u opasnosti. Mnogi traže alternative hemijskim preparatima. Srećom, postoji niz djelotvornih, ekološki prihvatljivih metoda koje ne samo da ih suzbijaju, već i poboljšavaju strukturu i plodnost zemljišta. Ova strategija obuhvata niz sezonskih zahvata i primjenu prirodnih preparata koji zajedno čine snažnu liniju odbrane od larvi i drugih zemljišnih štetočina.

Osnova zaštite povrća je prevencija i prirodna sredstva

U rano proljeće, prije nego što biljke započnu svoj rast, kao i u jesen nakon berbe, preporučuje se obrada zemljišta i to dubinsko prekopavanje ili rahljenje. Ovi postupci narušavaju skrovišta podzemnih štetočina i omogućuju rano otkrivanje njihovih kolonija. Krajem proljeća i početkom ljeta, kad biljke već jače razviju korijenje, dodatno površinsko rahljenje omogućava lakši prodor vode i oksigena, a ujedno uznemirava neželjene stanovnike zemlje.

Domaća zaštitna sredstva, poput rastvora na bazi bijelog luka ili sapunice od eko sapuna dodatno povećavaju efikasnost. Ovi prirodni repelenti tjeraju štetočine na površinu. Sapunica se priprema od 50 g eko sapuna za pranje veša, tri kašike eko deterdženta za veš i 10 l vode. Zalijevanjem površine koja je napadnuta od strane larvi rovaca one će izaći iz svojih podzemnih skrovišta.

Isti efekt ima i zalijevanje površine zemlje vrelom vodom, koja pored toga uništava jaja i mlade larve. To je moguće na manjim površinama u rano proljeće prije sadnje ili sjetve biljaka.

Rastvor bijelog luka se priprema na klasičan način i milion puta sam dijelila recept.

Kao dodatna mehanička barijera, koristi se drobljena ljuska jajeta ili drveni pepeo, koji se posipa po gredicama ili dodaje direktno u rupe za sadnju. Osim što štite od štetočina, ovi dodaci i popravljaju strukturu zemlje, smanjujući kiselost. Treba biti oprezan da se ne pretjera sa upotrebom pepela.

Sredstva na bazi entomopatogenih gljivica

Kada prirodna sredstva ne daju željene rezultate, naročito u borbi protiv otpornih larvi kao što su larve rovca, žičnjaka ili grčice hrušta, u pomoć priskaču biološki preparati. Preparati bazirani na entomopatogenim gljivama (npr. vrste Beauveria, Metarhizium i Cordyceps) djeluju tako što spore dolaze u kontakt s tijelom insekta, razvijaju se unutar njega i oslobađaju toksine koji efikasno uništavaju štetočinu.

Za optimalan učinak, ovi preparati moraju se primijeniti u vlažno zemljište, pri temperaturama višim od 20°C. Najbolje ih je dodavati tokom sezonskog okopavanja ili neposredno prije sadnje. Ovi preparati su djelotvorni i sigurni za prirodu, ljude, životinje. U zavisnosti gdje živite može ih biti nešto teže pronaći u poljoprivrednim apotekama.

Foto: Pixabay