Dok nesvjesno čupamo korov iz bašte, pokušavajući da očistimo prostor za povrće koje uzgajamo, često ne shvatamo da smo upravo uklonili super hranu. I to besplatnu, lokalnu, hranjivu i potpuno prirodnu. Maslačak, tušt, kopriva, mišjakinja i mnoge divlje biljke koje smatramo dosadnim napasnicima zapravo su jestive i izuzetno korisne. U doba kad sve više tragamo za održivim izvorima hrane i vraćamo se prirodi, možda je vrijeme da prestanemo gledati na korov kao na problem i počnemo ga gledati kao priliku. Jer ono što raste samo, često raste baš za nas.

Šta to raste u našim baštama i oko njih?

1. Svestrana kopriva

Okus prirode na tanjiru, i saveznik u zaštiti bašte, cvjetnjaka i voćnjaka. Izuzetno cijenjena u narodnoj medicini. Možemo je koristiti dok ne počne da cvjeta, ali se uobičajeno za najbolja jela koriste mladi vrhovi. Koristi se blanširana ili osušena, kopriva je zamjena za špinat, blitvu. Od nje se pripremaju razna variva, pite, kajgane, smoothy, čaj. Zbog svoje osobine da čisti i jača krv obavezna je u tretmanu detoksikacije organizma.

2. Maslačak kao super hrana

Od njega se koristi sve, od korijena do cvijeta. Njegovi listovi prepuni su vitamina A, C i K, željeza, kalcija i antioksidanasa, dok se korijen tradicionalno koristi za detoksikaciju jetre i podršku varenju. Mladi listovi idealni su za salate, cvjetovi se mogu pržiti ili koristiti za pripremu sirupa, a korijen se suši i koristi kao zamjena za kafu. Sve to od maslačka koji raste sam, besplatno i bez ikakve brige.

3. Tušt donosi zdravlje

Tušt (naslovna fotografija), poznat i kao portulak, često prolazi neprimijećeno dok raste na gredicama između redova povrća, a zapravo je pravo nutritivno blago. Bogat je omega-3 masnim kiselinama, vitaminima C i E, magnezija i antioksidansima, što ga čini jednom od najzdravijih jestivih biljaka koje rastu bez ikakve pomoći. Njegovi mesnati, blago kiselkasti listići odlični su za salate, umake, čorbe ili čak kao zamjena za špinat. Umjesto da ga čupate i bacate, stavite ga na tanjir, jer tušt ne samo da hrani, već jača i oporavlja naš organizam.

4. Crvena djetelina koju često zanemarujemo

Ona nije samo livadski ukras već i moćna jestiva biljka koju su cijenile generacije prije nas. Njeni cvjetovi bogati su vitaminima C i E, kalcijem, magnezijumom i fitonutrijentima koji podržavaju hormonalnu ravnotežu i imunitet. U prehrani se koriste najčešće sušeni cvjetovi, koji se dodaju u čajeve, salate ili posipaju po hljebu i pecivima za blago slatkasti, orašasti ukus. Dobra za salatu, još bolja za balans hormona.

5. Kiselica ili livadsko zelje za oni koji vole njen okus

Kiselkasti listovi sa vrhom u obliku strelice su osvježavajuće gorak dodatak salatama, supama, varivima. Na području Balkana nekada je bila cijenjena, a sada je ponovo otkrivamo.

6. Tratinčica je skromni bijeli cvijet

Ova nježna biljka je jestiva i ljekovita, a iako je niske kalorijske vrijednosti (samo oko 35 kalorija na 100 grama), njen sastav je iznenađujuće bogat. Mladi listovi, koji rastu prizemno u rozetama, sadrže proteine, masti, ugljene hidrate, vitamin C, karotin, prirodne kiseline (jabučnu, sirćetnu i oksalnu), kao i tanine, saponine i eterična ulja. Sirovi listovi imaju blag, kiselkast i pomalo gorak ukus, pa su odlični za proljećne salate. posebno ako ih ostavite začinjene da odstoje sat-dva. Sjajno se slažu sa krompirom, mladim sirom ili drugim divljim biljkama, a mogu se dodavati i u supe ili variva.

7. Koliko poznajete čičak?

Njegov korijen, posebno kod mladih biljaka prve godine, bogat je vlaknima, inulinom, kalijem i antioksidansima. U kulinarstvu se koristi slično kao šargarepa ili pastrnjak. Može da se kuha, prži, peče ili dodaje u čorbe. Mlade stabljike i listovi se mogu blanširati i koristiti kao povrće, dok se oguljene stabljike jedu sirove, blagog slatkastog ukusa. Najbolje vrijeme za branje korijena je u jesen prve ili rano proljeće druge godine biljke, dok su listovi i stabljike najukusniji dok su mladi i sočni.

8. Trska je neotkriveno blago

Obična trska , koja raste uz obale rijeka i močvarnih područja, često djeluje kao divlja prepreka u prirodi, ali skriva jestive dijelove koji su se koristili još u starim kulturama. Mladi izdanci koji se pojavljuju u proljeće mogu se guliti i jesti sirovi ili blago kuhani. Oni imaju blagi, slatkasto-hrskavi ukus, sličan mladim bambusima. Korijenje (rizomi) je bogato skrobom i može se sušiti, samljeti u brašno ili kuhati poput krompira. Trska je prirodni izvor hrane tamo gdje je voda prisutna, samo je treba znati prepoznati i pravilno pripremiti.

9. Rogoz smo zaboravili

Rogoz , poznat i kao „divlji kukuruz močvara“, prava je superhrana iz vlažnih područja. Skoro svi njegovi dijelovi su jestivi: mladi izdanci (poznati kao močvarne šparoge) mogu se jesti sirovi ili kuhani, korijen se koristi za brašno bogato skrobom, a nezreli cvjetni klipovi se kuhaju i jedu kao kukuruz.

10. Zova je kraljica živica

Uvijek je pratilac bašti. Često je možemo naći u živicama ili na međama. Njeni cvjetovi su odlični za pohovanje i pripremanje slatkih pita, ali je napoznatiji sok od cvjetova zove. Od njenih bobica priprema se jedinstven džem koji ima ljekovita svojstva.

Foto: Ranka Vojnović