Domaće ne znači uvijek bezopasno. Saznajte kada povrće iz vašeg vrta može sadržavati  nitrate, kako ih prepoznati i koje greške u prihrani treba izbjegavati.

U svijetu u kojem sve češće tragamo za zdravom i prirodnom hranom, povrće iz vlastite bašte postalo je sinonim za sigurnost. Međutim, da li ste znali da čak i domaće uzgojeno povrće može sadržavati visoke količine nitrata, spojeva koji, u prekomjernim količinama, mogu ozbiljno narušiti vaše zdravlje? Nitrati sami po sebi nisu otrovni. Međutim, stvarni problem nastaje kada se u našem organizmu nitrati hemijski pretvaraju u nitrite, a upravo nitriti su ti koji mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.

Više azotnih đubriva, ne znači bolje

Oni nisu nužno neprijatelji, jer bez njih biljke ne bi mogle da rastu. Ali kada ih je previše, a posebno ako se talože u biljkama koje svakodnevno jedemo, njihovo prisustvo postaje razlog za brigu. Ako želite da vaša bašta bude i zdrava koliko i rodna, ovo su informacije koje ne smijete ignorisati.

Problem o kojem govorim i pišem godinama je pretjerana upotreba đubriva bogatih azotom. Postoji određeno takmičenje među uzgajivačima povrća čiji plodovi će biti veći, zeleniji. U tom nastojanju da njihova bašta bude bujnija od komšijske često se pretjera i sa organskim đubrivima, da ne govorim o prevelikim dozama kana i uree.

Nitrati, neizbježan sastojak ili skriveni rizik?

Nitrati su prirodni spojevi koji se nalaze u svakom povrću. Biljkama su potrebni za rast, ali problem nastaje kada ih ima previše – bilo zbog pretjerane upotrebe đubriva, loših uslova uzgoja ili neodgovarajuće sadnje. Većina nas vjeruje da su organska đubriva poput stajnjaka ili komposta potpuno sigurna, ali upravo prekomjerna upotreba i česta prihrana zemlje mogu izazvati gomilanje nitrata u biljkama. Povrće koje tada dobijemo može biti lijepog izgleda, ali s potencijalno štetnim sadržajem.

Neki usjevi prirodno akumuliraju više nitrata. Najviše ih imaju rotkvice, zelena salata, peršun, kopar, kupus i špinat. S druge strane, paradajz, paprika, pasulj i krompir imaju niže koncentracije i sigurniji su za češću konzumaciju.

Kako smanjiti nitrate u vlastitoj bašti?

Dobra vijest je da možete smanjiti nivoe nitrata pametnim planiranjem i odgovornim gajenjem. Prije svega ne pretjerujte sa količinama i brojem dodavanja đubriva. Umjerenost i izbalansiranost su ključne. Poštujte preporučene količine azotnih đubriva i izbjegavajte dodavanje velikih količina biljaka, čak i organskim dodacima.

Povrće uzgajano na otvorenom, uz dovoljno sunčeve svjetlosti, prirodno sadrži manje nitrata u odnosu na ono iz plastenika. Uzgajajte kulture koje akumuliraju manje nitrata i izbjegavajte pretjerano rani urod lisnatih vrsta. Najviše nitrata se nalazi u peteljkama, stabljikama i kori. Pravilno čišćenje i termička obrada (kuhanje, blanširanje) pomažu u njihovom smanjenju.

Domaće ne mora biti savršeno, ali može biti sigurno, uz malo znanja i truda. I ove gode sam se susretala sa baštovankama i baštovankama koji su pretjerivali sa prihranom povrća samo da bi njihove glavice luka bile veće od onih iz komšijske bašte. Poseban problem je preveliko dodavanje folijarnih azotnih đubriva. Kao da je 2025. godina ovakav tip đubriva doživio bum u baštama. Prečesto tretiranje biljaka je rezultiralo izuzetnim rastom, ali to je imalo posledice. Glavice crvenog luka su bile prevelike, kasnije dozrijevale i podložnije truljenju. Ogromni plodovi paprike su bili bezukusni. Spisak posledica je prevelik.

Foto: Pixabay