U savremenoj poljoprivredi, sve više uzgajivača se okreće održivim i prirodnim rješenjima za borbu protiv štetnih organizama. Jedan od najzapaženijih primjera biološke zaštite biljaka je grabežljiva grinja Typhlodromus pyri, koja se pokazala kao efikasan i dugoročan saveznik u borbi protiv štetnih grinja u voćnjacima i vinogradima.

Ova gotovo nevidljiva grinja, veličine oko 0,6 mm prirodni je predator brojnih štetočina kao što su razne grinje, tripsi i galice. Njena primjena ne zahtijeva hemijske pesticide, čime se smanjuju troškovi, očuvaju korisni insekti i štiti životna sredina.

Dugoročna zaštita bez hemikalija

Za razliku od hemijskih preparata koji djeluju kratkoročno i zahtijevaju ponovljenu primjenu, Typhlodromus pyri se jednom unosi i ostaje prisutna godinama. Ona formira stabilnu populaciju u voćnjacima i vinogradima, prirodno se razmnožava i održava štetne grinje ispod praga ekonomske štetnosti.

Isporučuje se u obliku filcanih traka koje se jednostavno vežu za grane ili čokote. Idealan period za postavljanje je od decembra do marta, dok su grinje u stanju zimskog mirovanja. Jednom kada se uspostavi njihova populacija, aktivne su tokom cijele vegetacijske sezone, čak i u nepovoljnim uslovima. Izuzetno je djelotvorna protiv štetočina, štetnih grinja i tripsa, jabuke vinove loze i kupine.

Prednosti u ekološkoj i integriranoj proizvodnji

Typhlodromus pyri je potpuno kompatibilna s organskom i integriranom proizvodnjom, što je čini idealnim rješenjem za moderne uzgajivače koji žele smanjiti upotrebu pesticida. Ne šteti korisnim insektima poput pčela i bubamara, a kada nema štetočina, može se hraniti polenom, a može preživjeti više sedmica bez hrane.

Zahvaljujući sposobnosti da preživi zimu i prirodno se prilagodi lokalnim uslovima, njena prisutnost smanjuje potrebu za dodatnim intervencijama. U praksi to znači manje rada, niže troškove i zdravije okruženje. kako za usjeve, tako i za radnike i krajnje potrošače.

Foto: Ranka Vojnović