Možda je to samo moj hir, ali jedem isključivo sezonsko voće i povrće. Tu ne računam zimnicu koju pripremam. Ne mogu zamisliti da za Novu Godinu jedem lubenicu ili paradajz. Jednostavno mi to „plastično“ voće i povrće nisu u mislima u tom periodu godine. Teško mi zamisliti da ono što jedem mora da se transportuje kilometrima i kilometrima, kamionima, brodovima ili željeznicom, bilo čim.

Zašto jesti nešto što svojim izgledom, mirisom i okusom ne može da me odnese u ljetni dan, da osjetim Sunce koje daje punoću okusa. Možda dijelite moje mišljenje i jedete ono što je u sezoni, a možda baš sad uživate u grožđu. To je vaše pravo, kao što je moje da želim plodove koji daju okus ljeta, Sunca, vjetra, vode i zemlje u kojoj su rasli.

Zašto jesti sezonsku hranu?

Bolja je za naše zdravlje

Sezonska hrana nije samo hrskava i sočna, ona je hranjivija za naš organizam. Razmislite: tokom zime, kada je hladno i sunce je oskudno, naše tijelo traži više vitamina i minerala. Zima je sezona citrusa, kupusa i praziluka, odnosno povrća bogatih hranjivim materijama koje nas jačaju i pomažu našem imunološkom sistemu da se bori protiv zime. S druge strane, ljeti, kada je vruće, naše tijelo manje troši kalorije, ali ima veću potrebu za vodom. Ljetni plodovi poput dinje i lubenice dolaze u pravom trenutku, jer su puni vode koja nam je prijeko potrebna. A tu je i nevjerovatan okus, jer su plodovi sazreli na suncu i uživaju u optimalnoj zrelosti. Ako ste ikada pojeli krastavac, paradajz ili trešnju kad im je sezona, znate o čemu govorim. To nije isto kao ono što vam se nudi u zimskim mjesecima, kada je proizvod transportovan hiljadama kilometara.

Podržite lokalne proizvođače

Imam dovoljno godina da se sjećam kako su nas učili da je naš organizam slika područja u kome smo rođeni, u kome se odvija naš život. U nama teku svi potoci i sve rijeke, sudaraju se bure i ljetni povjetarci. Učili su me kako je za naš organizam najbolje da jedemo ono što se uzgaja u krugu od 100 km, a da ishranu možemo i da proširimo na krug od 400 km.

Ima tu još nešto. Kada kupujete sezonsko voće i povrće, automatski podupirete lokalne proizvođače. Da, možda ćete platiti malo više, ali ono što unosite u svoje tijelo nije putovalo avionom ili brodom preko hiljadu kilometara. Kupovanje lokalno proizvedenih proizvoda znači manje transporta, manje plastike, a samim tim i manju štetu za prirodu. Kupovanje sezonskih poljoprivrednih proizvoda znači da dajemo šansu malim, porodičnim gazdinstvima da opstanu i gradite povezanost. Otkrićete da osim paprika proizvode još nešto ili da njihova komšinica ima odličan sir. Možda se bave seoskim turizmom i to je šansa da u blizini provedete bar vikend daleko od gradske gužve, da se opustite od svakodnevnog stresa.

Što manje transporta

Van sezone poljoprivredne proizvode je potrebno transportovati, bilo avionima, brodovima ili kamionima. To nije samo preskupo, već i ekološki katastrofalno. Zagađenje koje uzrokuje ova vrsta transporta stvara ogromne količine izduvnih gasova, otpada i povećava potrošnju energije za održavanje plodova svježima tokom putovanja. A tu su i pesticidi, koji uništavaju biodiverzitet i zagađuju okolinu u kraju gdje se uzgajaju. Kada kupujete sezonske plodove, posebno one koji su organski, uvelike smanjujete potrebu za transportom i smanjujete svoj udio u ovim štetnim procesima.

Bacanje hrane je manje kad kupujete u sezoni

Iako možda niste svjesni, velik dio voća i povrća koji završi na policama supermarketa ili u kutijama za dostavu nam nije potrebno, ili se kvari tokom transporta. Sve to završava u smeću. Kad kupujemo lokalno i sezonski, smanjujemo ovu štetu i doprinosimo manjoj količini otpada. Osim toga, neke dijelove povća koje se uzgaja u sezoni i koje konzumiramo možemo višestruko koristiti. Kod nekih vrsta možemo iskoristiti listove, koje kod uvoznog i vansezonskog povrća odsjeku, jer je podložno brzom propadanju i truljenju.

Izbor je na vama!

Autor teksta i foto: Ranka Vojnović