Sjetva rasada je prvi korak ka uspješnoj proizvodnji povrća, ali požurivanje u ovom procesu može dovesti do brojnih problema. Prerana sjetva može uzrokovati prerastanje sadnica, a to kasnije može ometati njihov rast i razvoj. Prava vremenska procjena i odgovarajući uslovi za uzgoj rasada ključni su za dobivanje zdravih biljaka koje će uspješno preći u fazu rasta na otvorenom polju. Iako ranija sjetva može izgledati kao prednost, ona vas može uvesti u mnogo problema. Razumijevanje potreba biljnih vrsta i njihovo prilagođavanje uslovima rasta predstavlja ključnu komponentu za zdravlje i produktivnost buduće proizvodnje povrća.
Koje opasnosti prijete?
Kada požurimo sa sjetvom moramo se suočiti sa mnogim problemima. Sadnice često prerastu, što zahtijeva dodatnu pažnju u oblikovanju rasta. Potrebno je snižavati temperaturu, koristiti inhibitore rasta i ponovo presaditi sadnice. Najvažnije posljedice su: duže prilagođavanje na otvorenom polju, slabija ukorijenjenost, u procesu ukorjenjivanja često dolazi do opadanja cvjetova na donjim etažama, što utječe na smanjenje prinosa. i veći rizik od bolesti. Nepažnja u vremenu sjetve i uvjetima za uzgoj može dovesti do gubitka vremena i resursa, što izaziva ekonomsku štetu.
Suviše rana sjetva povećava rizik od prerastanja i stresa pri presađivanju, dok kasna dovodi do sporijeg rasta biljaka i povećane potrebe za njegovom pažljivijom njegom. Odabir odgovarajućeg termina za sjetvu osigurava bolje ukorjenjivanje i jače, otpornije biljke. Ovakav rasad se brže i bolje prilagođava na uslove otvorenog polja, a biljke ne gube energiju na preživljavanje. Uzgajanje rasada većine povrtnih vrsta ne mora trajati od januara (ili čak decembra) do sredine maja, što je između 5 i šest mjeseci. Poznavajući vrijeme potrebno za proizvodnju rasada svake vrste, lako ćete izračunati kada je najbolje vrijeme za sjetvu. Time ćete izbjeći gubitak sjemena, nepotrebne troškove i osigurati da vaš rasad bude spreman u pravo vrijeme, bez nepotrebnih problema.
Kako odrediti vrijeme sjetve?
Prije svega trebamo znati gdje ćemo saditi rasad povrća. U skladu s tim najranije se obavlja sjetva rasada namijenjenom za uzgajanje u grijanim plastenicima, zatim za negrijane plastenike i najkasnije za sadnju na otvorenom koja je na kontinentu obično u maju. Većina uzgaja rasad povrća za sadnju u baštama/vrtu koja se obavlja u skladu sa vremenskim prilikama i obično se odradi do sredine maja. Idealno vrijeme rasada za ovu namjenu je mjesec mart.
Dužina rasadničkog perioda varira ovisno o vrsti, ali i o sorti ili hibridu. Obično se prvo siju paprike, patlidžan i paradajz. Proizvodnja njihovog rasada traje od 40 do 70 dana. Nešto duži period je potreban patlidžanu i ljutim paprikama, jer sporije niču. Sjeme patlidžana ima čvrstu ovojnicu, dok ljutina usporava procese klijanja sjemena ljutih paprika. Uobičajeno je da za rasad paprike i paradajza treba 40 do 60 dana. Uzgajanje rasada kupusa traje od 30 do 50 dana, a termin sjetve se prilagođava terminu sadnje. Proizvodnja rasada zelene salate traje 25 dana., a 20 do 25 dana biće potrebno da dobijemo rasad krastavca, tikvica i tikvi spreman za presađivanje.
Foto: Ranka Vojnović
Comments are closed