Shopping cart

Magazines cover a wide array subjects, including but not limited to fashion, lifestyle, health, politics, business, Entertainment, sports, science,

TnewsTnews
Povtarstvo

Zašto ne treba žuriti sa sjetvom rasada?

12. Januara 2025.3 Minuta čitanja

Sjetva rasada je prvi korak ka uspješnoj proizvodnji povrća, ali požurivanje u ovom procesu može dovesti do brojnih problema. Prerana sjetva može uzrokovati prerastanje sadnica, a to kasnije može ometati njihov rast i razvoj. Prava vremenska procjena i odgovarajući uslovi za uzgoj rasada ključni su za dobivanje zdravih biljaka koje će uspješno preći u fazu rasta na otvorenom polju. Iako ranija sjetva može izgledati kao prednost, ona vas može uvesti u mnogo problema. Razumijevanje potreba biljnih vrsta i njihovo prilagođavanje uslovima rasta predstavlja ključnu komponentu za zdravlje i produktivnost buduće proizvodnje povrća.

Koje opasnosti prijete?

Kada požurimo sa sjetvom moramo se suočiti sa mnogim problemima. Sadnice često prerastu, što zahtijeva dodatnu pažnju u oblikovanju rasta. Potrebno je snižavati temperaturu, koristiti inhibitore rasta i ponovo presaditi sadnice. Najvažnije posljedice su: duže prilagođavanje na otvorenom polju, slabija ukorijenjenost, u procesu ukorjenjivanja često dolazi do opadanja cvjetova na donjim etažama, što utječe na smanjenje prinosa. i veći rizik od bolesti. Nepažnja u vremenu sjetve i uvjetima za uzgoj može dovesti do gubitka vremena i resursa, što izaziva ekonomsku štetu.

Suviše rana sjetva povećava rizik od prerastanja i stresa pri presađivanju, dok kasna dovodi do sporijeg rasta biljaka i povećane potrebe za njegovom pažljivijom njegom. Odabir odgovarajućeg termina za sjetvu osigurava bolje ukorjenjivanje i jače, otpornije biljke. Ovakav rasad se brže i bolje prilagođava na uslove otvorenog polja, a biljke ne gube energiju na preživljavanje. Uzgajanje rasada većine povrtnih vrsta ne mora trajati od januara (ili čak decembra) do sredine maja, što je između 5 i šest mjeseci. Poznavajući vrijeme potrebno za proizvodnju rasada svake vrste, lako ćete izračunati kada je najbolje vrijeme za sjetvu. Time ćete izbjeći gubitak sjemena, nepotrebne troškove i osigurati da vaš rasad bude spreman u pravo vrijeme, bez nepotrebnih problema.

Kako odrediti vrijeme sjetve?

Prije svega trebamo znati gdje ćemo saditi rasad povrća. U skladu s tim najranije se obavlja sjetva rasada namijenjenom za uzgajanje u grijanim plastenicima, zatim za negrijane plastenike i najkasnije za sadnju na otvorenom koja je na kontinentu obično u maju. Većina uzgaja rasad povrća za sadnju u baštama/vrtu koja se obavlja u skladu sa vremenskim prilikama i obično se odradi do sredine maja. Idealno vrijeme rasada za ovu namjenu je mjesec mart.

Dužina rasadničkog perioda varira ovisno o vrsti, ali i o sorti ili hibridu. Obično se prvo siju paprike, patlidžan i paradajz. Proizvodnja njihovog rasada traje od 40 do 70 dana. Nešto duži period je potreban patlidžanu i ljutim paprikama, jer sporije niču. Sjeme patlidžana ima čvrstu ovojnicu, dok ljutina usporava procese klijanja sjemena ljutih paprika. Uobičajeno je da za rasad paprike i paradajza treba 40 do 60 dana. Uzgajanje rasada kupusa traje od 30 do 50 dana, a termin sjetve se prilagođava terminu sadnje. Proizvodnja rasada zelene salate traje 25 dana., a 20 do 25 dana biće potrebno da dobijemo rasad krastavca, tikvica i tikvi spreman za presađivanje.

Foto: Ranka Vojnović

Comments are closed

Povezani članci