Zamislite kalendar na kojem jedan datum ne označava praznik, već granicu. Granicu nakon koje planeta više ne može podnijeti količinu plastičnog otpada koju proizvodimo. Taj datum je 5. septembar 2025. godine, Dan prekoračenja plastike. Od tog dana, pa sve do kraja godine, svaki novi komad plastike ima sve manju šansu da bude pravilno zbrinut. Umjesto toga, završava u rijekama, okeanima, šumama i na ulicama. I nije riječ o sitnici. Procjenjuje se da će svakoga dana 616.000 t plastike završiti u prirodi.

Koliko smo zatrpani plastikom?

Svaka zemlja ima svoj specifičan Dan prekoračenja plastike, trenutak kada se njeni kapaciteti za upravljanje otpadom slamaju pod pritiskom. U Bosni i Hercegovini taj dan je bio 23. maja, u Srbiji 6. avgusta, dok će Sjeverna Makedonija ovu granicu preći 9. septembra, a Slovenija i Hrvatska granicu prelaze u decembru. Ovi datumi govore mnogo više od obične statistike, oni otkrivaju ritam kojim sami sebe zatrpavamo otpadom.

Organizacija Earth Action procjenjuje da će do kraja 2025. godine 72,1 milion tona plastike globalno ostati nezbrinuto. Najveći krivci su ambalaža za jednokratnu upotrebu, otpad iz domaćinstava i sveprisutni tekstilni sektor. U prosjeku, svaka osoba godišnje proizvede oko 28 kilograma plastičnog otpada i to je brojka koja neumoljivo raste.

Da bi se razumjela složenost ovog problema, zemlje su klasifikovane u pet arhetipova na osnovu potrošnje, kapaciteta za tretman otpada, kao i uvoza i izvoza plastičnog smeća. Ovakav pristup omogućava kreiranje ciljanih mjera koje svaka država može prilagoditi svom kontekstu.

Rješenje postoji, ali traži akciju

Sa svakim danom plastike je sve više. Da li smo spremni da se uhvatimo u koštac sa ovim problemom? Da li smo spremni da mijenjamo navike koje smo stekli tokom poslednjih desetljeća? Možemo li da smanjimo upotrebu jednokratne plastike? Možda je ključ u jačanju kružne ekonomije. Da, to je ekonomija koja je nekad bila normalan način života u kome su ljudi stvari popravljali, pronalazili ponovnu namjenu, reciklirali.

Svakoj državi u borbi sa ovim problemom je neophodno uvođenje jasnih zakona o odgovornosti proizvođača, prekid uvoza plastičnog otpada i unapređenje lokalne infrastrukture za zbrinjavanje otpada.

Vrijeme je da prestanemo brojati dane i počnemo brojati konkretne korake koje poduzimamo. Dan prekoračenja plastike ne smije ostati samo simbol, već poziv na stvarnu, održivu promjenu.

Izvor: Earth Action

Foto: Freepik