Grenland, ogromno arktičko ostrvo sa samo 56.000 stanovnika, priprema se za talas turista. Novi međunarodni aerodrom u glavnom gradu Nuukvomogućit će direktne letove iz USA, Kanade, Islanda i Danske, a dodatna dva aerodroma biće operativna do 2026. godine. Sa ovakvom infrastrukturom, očekuje se da broj turista na ovom netaknutom terenu značajno poraste, što donosi i potencijalne ekonomske koristi, ali i izazove za ekosistem i kulturu Grenlanda. Hoće li masovni turizam biti blagoslov ili prokletstvo za Grenland?

Poziv za globalne avanturiste

Najveće ostrvo na svijetu, već godinama privlači turiste, ali do sada je bio uglavnom teško dostupan. Sa novim aerodromima i direktnim letovima, ostrvo postaje lakše dostupno za putnike koji žele da iskuse njegove arktičke pejzaže i neistražene prirodne ljepote, izvještava Guardian. Turizam je već pokazao rastuće brojke: 2022. godine posjetilo ga je 92.637 turista, dok je prošle godine taj broj porastao na 131.767. Očekuje se da će se broj posjetilaca udvostručiti, čime će se ekonomija zasnovana na turizmu značajno ojačati.

Today an amazing experience to sail among icebergs in the Icefiord north of #Nuuk in #Greenland 🇬🇱 pic.twitter.com/vxgswHoeQR

— Kristina Háfoss (@KristinaHafoss) September 22, 2024

Međutim, bez obzira na ekonomske prednosti, brojni izazovi i dalje postoje. Krhki ekosistem Grenlanda, koji je već ugrožen klimatskim promjenama, suočava se sa dodatnim pritiscima. Porast broja turista mogao bi izazvati ozbiljne posledice: zagađenje, povećanje otpada, povećana potrošnja resursa, a posebno ugrožavanje lokalne flore i faune. Osim toga, ekološki osjetljiva područja mogla bi se naći pod rizikom od prekomjernog turizma, što bi imalo dugoročne negativne efekte na prirodnu ravnotežu.

Zemlja Inuita sprema se da dočeka talas turista. Ali po kojoj cijeni?

Iako je turistički sektor u Grenlandu dobrodošao, postoji i velika zabrinutost među lokalnim stanovništvom, većinom Inuitima, o dugoročnim efektima masovnog turizma. Iako ankete pokazuju da je većina stanovništva za povećanje broja turista, mnogi se plaše da bi to moglo ugroziti njihov kulturni identitet i dovesti do prekomjernog iskorišćavanja resursa ostrva.

Kako bi se suočili sa ovim izazovima, vlasti Grenlanda uvele su novi zakon o turizmu, koji se temelji na zaštiti lokalnih interesa. Zakon, koji je stupio na snagu 1. januara 2024. godine, nameće stroge regulative koje uključuju ograničenja za strane investicije. Na primer, turističke dozvole će biti dodjeljivane samo firmama koje su registrovane na Grenlandu i plaćaju porez u zemlji, a najmanje dvije trećine kapitala u turističkim kompanijama moraju biti u rukama lokalnog stanovništva. Iako je ovaj zakon dobrodošao u smislu zaštite lokalnih interesa, postavlja se pitanje da li će ove mjere usporiti razvoj infrastrukture neophodne za održivi turizam.

Zakon o turizmu i njegova protekcionistička priroda izazvali su podjele u društvu. Neki smatraju da će ove mjere usporiti dolazak neophodnih investicija koje su potrebne za izgradnju turističke infrastrukture, dok drugi vjeruju da je kontrola nad razvojem sektora ključna kako bi se izbjegla eksploatacija ostrva od strane stranih interesnih grupa. S obzirom na klimatske i ekološke izazove sa kojima se Grenland suočava, balansiranje između očuvanja prirodne i kulturne baštine i ekonomskog razvoja biće ključno za njegovu održivu budućnost.

Foto: Pixabay