Svaki vinogradar zna da je pravilna rezidba temelj uspješnog uzgoja vinove loze, a među metodama koje se koriste za povećanje prinosa i kvalitetne berbe izdvaja se Gijo ili mješovita rezidba. Ona predstavlja kombinaciju kratke i duge rezidbe. Razvijena u 19. vijeku, ova tehnika posebno je korisna za sorte koje imaju slabiju rodnost na osnovi lastara, ali i za sorte koje donose sitne grozdove. Ovo je izuzetno korisna tehnika koja pomaže vinogradarima da iskoriste pun potencijal svojih vinograda. Korišćenjem ove metode, moguće je optimizirati broj rodnih okaca, poboljšati kvalitet grožđa, a samim tim i povećati urod. Za najbolji rezultat, važno je razumjeti specifične potrebe sorti koje uzgajate i prilagoditi rezidbu njihovim karakteristikama.

Na šta treba paziti?

Gijo rezidba je specifičan način rezidbe koji se koristi kod sorti vinove loze čiji su rodni organi smješteni na sredini lastara, dok okca pri osnovi često pokazuju slabiju rodnost. Ova metoda omogućava maksimalno iskorištavanje okaca na sredini lastara, koja su najrodnija, čime se postiže ravnomjerno raspoređivanje plodova i optimizacija prinosa.

Kada se primjenjuje, na istom čokotu ostavljaju se kondiri i lukovi. Ova tehnika obuhvata nekoliko ključnih koraka: ostavljanje kondira, uklanjanje prošlogodišnjih lukova, oblikovanje kondira i kondire bez razvijenih lastara.

U toku rezidbe ostavljaju se kondiri sa dva okca koja će služiti kao potencijalna zamjena u budućnosti. U narednoj godini uklanjaju se stari lukovi iz prethodne godine, sve do osnove lastara. Ako kondir razvije dva dobro razvijena lastara, na vrhu lastara ostavlja se jedan za luk, dok se niži lastar koristi kao kondir za zamjenu. U slučaju da se na kondiru nisu razvila dva lastara, onda se za luk može ostaviti prošlogodišnji lastar, koji se nalazi bliže osnovi. Važno je da nakon rezidbe lukove vežete za špalirnu žicu kako bi se održao pravilan oblik vinove loze.

Za optimalnu primjenu Gijo rezidbe, visina stabla čokota igra važnu ulogu. Idealna visina stabla čokota, koja se kreće između 50 i 90 cm, što omogućava bolje iskorištavanje sunčeve energije i bolji protok zraka, što pozitivno djeluje na kvalitet grožđa. Ova visina olakšava rad prilikom rezidbe, čineći postupak efikasnijim i preciznijim.

Koje sorte najviše koriste Gijo rezidbu?

Ova metoda je idealna za sorte koje imaju slabiju rodnost pri osnovi lastara, ali i za one koje donose sitne grozdove. Među najčešćim sortama su: Merlo, Rajski rizling, Sovinjon, Traminac. Posebno je korisna za sorte koje donose plodove na lukovima sa 8 do 12 okaca, jer omogućava ravnomjerno raspoređivanje grožđa i izbjegavanje zagušenja čokota.

Mješovita rezidba se primjenjuje kada je potrebno poboljšati kvalitet grožđa, osobito kod sorti koje imaju rodna okca pri osnovi lastara, ali daju sitne grozdove. Ovdje se ostavljaju lukovi sa 6 do 8 okaca, što smanjuje mogućnost deformacije čokota i poboljšava kvalitet plodova. Ova metoda je karakteristična za sorte poput: Crni rizling, Burgundac.

Primjenom mješovite rezidbe, vinogradar postiže bolji urod i sprječava stvaranje suviše velikog broja kondira, što bi moglo dovesti do negativnih posljedica poput deformacija čokota.

Foto: Pixabay