Shopping cart

Magazines cover a wide array subjects, including but not limited to fashion, lifestyle, health, politics, business, Entertainment, sports, science,

TnewsTnews
Životinje

Evropski jež na Crvenoj listi: Alarmantno smanjenje populacije

31. Oktobra 2024.3 Minuta čitanja

Evropski jež Erinaceus europaeus, cijenjen i šarmantan posjetilac naših vrtova, sada je zvanično u opasnosti širom Evrope. U najnovijem ažuriranju Crvene liste Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), ova vrsta je klasifikovana kao „skoro ugrožena“, objavio je Rare Bird Alert. Prema IUCN-u, postoji stvarni rizik da ježevima prijeti izumiranje ukoliko se ne preduzmu hitne mjere za obnavljanje njegove populacije.

Promjena statusa očuvanosti ježa u Evropi

Nedavne procjene ukazuju na zabrinjavajući pad populacije ježa za više od 30 % u poslednjih deset godina u nekoliko evropskih zemalja, uključujući Švedsku, Norvešku, Holandiju, Nemačku i Veliku Britaniju. IUCN je ovu vrstu prvi put klasifikovao kao „skoro ugroženu“, što označava alarmantno stanje koje zahtjeva trenutnu pažnju.

Zapadnoevropski jež se nalazi u raznim zemljama, ali njegova populacija se smanjuje u više od polovine država u kojima je prisutan. U nedavnom izvještaju, danski stručnjak za ježeve, Sophie Lund Rasmussen, zajedno sa koleginicom Abigail Gazzard, dokumentovala je ovu opasnost, što je rezultiralo novim statusom na Crvenoj listi.

Uzroci ugroženosti su mnogobroni, a ističu se: promjena staništa i intenzivna poljoprivredna praksa.

Jedan od ključnih uzroka opadanja populacije evropskog ježa jeste gubitak staništa. Urbanizacija, širenje infrastrukture i intenzivne poljoprivredne prakse značajno su smanjile prirodne stanišne prostore ježa. U mnogim slučajevima, staništa su uništena ili ozbiljno degradirana.

Pesticidi i herbicidi koji se koriste u modernoj poljoprivredi uništavaju prirodne izvore hrane ježa, dok intenzivna poljoprivreda smanjuje dostupnost staništa. U urbanim sredinama, ježevi su izloženi dodatnim rizicima, kao što su saobraćajne nesreće koje godišnje ubiju do trećine populacije.

Osim gubitka staništa i saobraćajnih nesreća, ježevi su izloženi i drugim opasnostima, poput predatora i nesreća u vrtovima. Na primer, najstariji jež na svetu, Thorvald, koji je imao 16 godina, poginuo je ugrizom psa. Istraživanja pokazuju da čak i određene robotske kosilice predstavljaju opasnost za ovu vrstu.

Promjena statusa ježa na Crvenoj listi predstavlja ozbiljnu opasnost za biodiverzitet. Sophie Lund Rasmussen, koja se zalaže za zaštitu ježeva, ističe da su naši vrtovi ključna mjesta za očuvanje ove vrste. Podučavanjem ljudi kako da učine svoje vrtove prilagođenim ježevima, možemo poboljšati uslove života i šanse za opstanak ovih harizmatičnih životinja. Očuvanje evropskog ježa nije samo pitanje zaštite jedne vrste, već i očuvanja zdravih ekosistema.

Foto: Pixabay

Related Tags:

Comments are closed

Povezani članci