Visoke gredice su odličan izbor za sjetvu povrća, začinskog i ljekovitog bilja, ali i voćnih i ukrasnih vrsta. Često ih ostavljaju nakon berbe i ne diraju do proljeća.Međutim, pravilnom brigom možemo povećati plodnost zemljišta i prinos uzgajanog bilja. Kroz pravilno čišćenje, gnojidbu, poboljšanje strukture tla i malčiranje, stvorit ćete plodno zemljište koje će podržati zdrav rast biljaka.

Čišćenja i priprema za proljeće

Prvi korak je temeljito čišćenje visokih gredica. Uklonite sve biljne ostatke, suhe stabljike i korov. Posebnu pažnju posvetite korovu koji može potrajati i nakon žetve. Uklonite ga zajedno s rizomima kako biste spriječili ponovno nicanje u sljedećoj sezoni. Biljni ostaci često mogu biti nosioci infektivnog materijala koji će izazvati bolest na biljkama koje planiramo posijati ili posaditi.

Nakon čišćenja, gredice treba prihranit. Usjevi koje smo uzgajali crpe zemljište i osiromašuju ga. Posebno je to izraženo kod vrsta koja imaju velike potrebe za hranivima: paprika, tikve, paradajz, kupusnjače. Organska đubriva, kao što su stajnjak, kompost ili humus, obogaćuju zemljište i poboljšavaju njegovu strukturu. Tokom vremena dolazi do narušavanja strukture i zbijanja zemljišta. Prosječno se po 1 m² dodaje 5 do 6 kg stajnjaka. Ako je potrebno obaviti dezinfekciju zemljišta možemo dodati do 300 g pepela drveta. Obratite pažnju da pepeo smanjuje kiselost zemljišta. Ne pretjerujte s njim, kako zemljište ne bi postalo bazno.

Provjerite ph reakciju zemljišta. Većini usjeva ne odgovara kiselo zemljište, zbog toga se dodaju kreč ili dolomitno brašno u skladu sa rezultatima analize. Za smanjenje kiselosti možete koristit navedenu količinu pepela ili kreča.

Prekrivanje površine zemljišta

Tokom zime površina zemljišta treba biti pokrivena. Možemo je malčirati, posijati pokrovne usjeve ili dodati kompost. Malčiranje je još jedan važan korak u pripremi visokih gredica. Ako gredice neće biti korištene tokom zime, malč će zadržati vlagu i spriječiti eroziju. U slučaju biljaka koje će prezimiti, dodajte sloj malča, kao što je slama ili kompost, koji će zaštititi korijenje od smrzavanja i postepeno oslobađati hranjive tvari. Obično se koristi opalo lišće, slama ili sijeno. Međutim, tamo gdje su problem miševi i voluharice bolji je malč od borovih iglica. Kao i svi drugi četinari i borove iglice s vremenom dovode do zakiseljavanja zemljišta.

Sjetva pokrovnih usjeva ima mnogo prednosti. Ovni obogaćuju sadržaj hraniva u zemljištu, štite od erozije, poboljšavaju strukturu i vodno – vazdušne osobine, povećavaju zastupljenost organske materije. Najčešće se u ovu svrhu siju raž, zob, ječam, poljski grašak, djetelina.

Foto: Pixabay