Klimatske promjene donose ekstremne ljetne temperature i produžene sušne periode, čime poljoprivreda postaje sve izazovnija. Ipak, iznenađujuće vijesti dolaze iz svijeta botanike: korov, često viđen kao neprijatelj, mogao bi biti ključ za razvoj usjeva otpornijih na sušu. Ovo otkriće donosi novi optimizam među naučnicima i poljoprivrednicima, koji očajnički traže rješenja za globalnu sigurnost hrane.

Skriveni potencijal “Superbiljki”

Korov, koji se prilagodio ekstremnim sušnim uslovima, pokazuje izvanredne biološke adaptacije. Sa dubljim korijenjem koje dopire do vode u dubljim slojevima zemljišta i fotosintezom C4, nastavljaju rasti i razvijati se u teškim uslovima. Naučnici istražuju kako ove karakteristike prenijeti na ključne usjeve poput kukuruza, pšenice i riže, potencijalno omogućavajući im da prežive i uspijevaju u ekstremnim uvjetima.

Osim otpornosti na sušu, “Superbiljke” bi mogle biti otporne na štetočine i bolesti, smanjujući potrebu za pesticidima i hemikalijama. Ovo ne samo da bi koristilo životnoj sredini, već bi moglo učiniti poljoprivredu profitabilnijom i održivijom, naročito u resursno ograničenim područjima.

Prednost, etičnost i uticaj na globalnu snabdjevenost hranom

S napretkom u biotehnologiji, poput CRISPR-a, prenos otpornosti korova na usjeve postaje realan. Precizno uređivanje gena omogućava identifikaciju i modifikaciju specifičnih gena odgovornih za otpornost. Ključni geni za očuvanje vode i efikasnost fotosinteze sada se mogu integrisati u prehrambene usjeve, stvarajući sorte koje pokazuju poboljšanu otpornost na sušu.

Međutim, postavlja se pitanje etičnosti, uticaja na živi svijet i ljude. Da li znamo kakav uticaj mogu imati na nas? Da li zakonska regulativa može osigurati sprečavanje zloupotreba? Razvoj sorti sa ovakvim genima bi imao velike globalne implikacije. S jedne strane je stav da bi poboljšali sigurnost hrane u ranjivim regijama, smanjili zavisnost o intenzivnoj poljoprivredi koja iscrpljuje prirodne resurse, smanjujući gubitke usjeva i poboljšavajući prihode poljoprivrednika. Smanjenje potrebe za uvozom hrane može ojačati prehrambeni suverenitet. Međutim, važno je razmotriti moguće negativne efekte na ekosisteme i povećanu homogenizaciju usjeva.

Foto ilustracija: https://pixabay.com/photos/modified-tomato-genetically-food-1744952/