Krečenje voćnih stabala je jedan od najvažnijih, ali često zanemarenih poslova u voćnjaku. Pravi trenutak za ovu intervenciju je prije prvog snijega, jer tada krečenje pruža maksimalne koristi. Osim što pomaže u prevenciji oštećenja uslijed mrazova i nejednakog zagrijavanja debla, pravilno obavljeno krečenje može značajno povećati otpornost stabala na bolesti i štetočine.

Tako sprječavamo nejednako zagrijavanje kore debla u proljeće, što može dovesti do pucanja kore ili mrazopuca. Takvi problemi mogu ozbiljno ugroziti zdravlje stabala, a kasnije i prinos plodova. Također, krečenje smanjuje rizik od oboljenja i štetočina, budući da krečna masa djeluje kao prirodni repelent protiv glodavaca i kao fungicid.

Ako, iz nekog razloga, ne uspijete obaviti krečenje u jesen, posao treba obaviti što ranije u proljeće, kada temperature zraka iznose između 4 i 6°C. Iako kasnije krečenje nije idealno, ono će ipak pružiti određene zaštitne efekte.

Za voćne sadnice i mlada stabla koncentracija krečne mase je manja, odnosno dodaje se nešto više vode. Tokom kišnih zima kreč se sa stabla može isprati i treba ponoviti krečenje što ranije u proljeće.

Koštičave voćne vrste, kao i mlade sadnice, su osjetljivije na pojavu oštećenja zbog nejednakog zagrijavanja debla. Kao rezultat nejednakog zagrijavanja dolazi do pucanja ili mrazopuca. Bijela boja krečne mase reflektuje svjetlost i tako se kora debla sporije i ujednačenije zagrijava. Na taj način se odlaže rano kretanje vegetacije, suviše rano cvjetanje i opasnost od djelovanja kasnih proljećnih mrazeva.

Krečna masa djeluje kao fungicidno sredstvo i repelent protiv glodara.

Osnovni recepti za pripremu krečne mase

Recept 1: Osnovni recept za krečenje voćnih stabala

Za pripremu će vam trebati:

5 kg kreča,

0,5 kg kuhinjske soli,

0,25 kg sumpora i

15 l vode.

Kreč, kuhinjsku so i sumpor  razmuti sa 15l vode. Dobro promiješati da dobijemo konzistenciju mlijeka. Ljepljivost krečne mase će se povećati ako masu napravimo 2 do 3 dana ranije od obavljanja krečenja. Ukoliko krečenje obavljamo atomizerom povećati udio vode do 100l i procijediti dobijenu tečnost kako ne bi došlo do zapušenja dizni atomizera. Za amaterske voćnjake, sa manjim brojem voćnih stabala, za krečenje se koriste četke ili valjci.

Odmah nakon krečenja deblo neće biti u potpunosti bijelo, ali će se već nakon nekoliko sati intenzitet bijele boje pojačati.

Recept 2: Krečna masa s bakrenim sulfatom

Biće vam potrebno:

5 kg gašenog kreča,

0,5 kg kuhinjske soli,

0,1 kg sumpora,

0,1 kg bakrenog sulfata i

10 l vode.

Ovaj recept je pogodniji za starija stabla, jer bakarni sulfat dodatno djeluje preventivno protiv gljivičnih oboljenja.

Recept 3: Krečna masa s glinom i goveđim stajnjakom

Uzmite:

2 do 2,5 kg kreča

0,25 do 0,3 kg bakarnog sulfata

1 kg masne gline,

1 do 2 lopate goveđeg stajnjaka i

10 l vode.

Ova masa je idealna za mlada stabla jer gline omogućuju stablu da „diše“, dok stajnjak dodatno poboljšava strukturu tla.

Ovaj recept sa glinom  i nešto više vode je pogodniji za mlade voćke, jer im omogućava da dišu preko kore.

Kako krečiti?

Krečenje možete obaviti pomoću četke, valjka ili atomizera, zavisno o broju stabala u vašem voćnjaku. Za manji broj stabala, četke i valjci su najpraktičniji. U slučaju većih voćnjaka, atomizer je efikasniji, ali treba paziti da se masa ne zgrušava i da dizne ne dođu u kontakt s nečistoćama.

Nakon primjene krečne mase, deblo možda neće odmah biti potpuno bijelo, ali boja će se postepeno pojačavati tijekom nekoliko sati.

Izvor: Lanin blog

Foto: Freepik