Globalna kriza biodiverziteta je jedan od najozbiljnijih izazova s kojima se suočava međunarodna zajednica danas. Ovaj gubitak biološke raznolikosti ne pogađa samo ekosisteme, već i ljudska prava, pogotovo prava autohtonih naroda i zajednica koje su najviše povezane s prirodnim resursima. U kontekstu borbe za očuvanje prirode, prepoznaje se nužnost integracije ljudskih prava u zaštitu ekosistema. Kako bi napori za očuvanje prirode bili dugoročno uspješni, nužno je poštovati prava onih koji aktivno doprinose očuvanju – autohtonih naroda, afričkih plemenskih zajednica, poljoprivrednika i drugih lokalnih zajednica. To su zajednice koje ovise o prirodnim ekosistemima. Samo kroz integraciju ljudskih prava u politike očuvanja prirode može se osigurati održivost ekoloških i ljudskih sistema, što će dugoročno koristiti svim stanovnicima naše planete.
Gubitak biološke raznolikosti i ljudska prava
Globalni gubitak biodiverziteta ugrožava ne samo ekološke sisteme, već i temeljna ljudska prava, uključujući pravo na zdravu životnu sredinu, pravo na hranu, vodu, dom, te kulturna i duhovna prava. Za mnoge zajednice, prirodni resursi nisu samo izvor preživljavanja, već i ključni aspekti njihove kulturne baštine i identiteta. Ovo je posebno izraženo u slučaju autohtonih naroda koji, na globalnom nivou, imaju ključnu ulogu u očuvanju biodiverziteta kroz tradicionalne metode upravljanja zemljištem i prirodnim resursima.
Kako bi borba za očuvanje prirode bila djelotvorna, mora se izgraditi pristup koji poštuje ljudska prava. To uključuje priznavanje prava autohtonih naroda i zajednica koje su najizloženije negativnim uticajima zaštite prirode, kao što su oduzimanje zemljišta i resursa za zaštićena područja. Međunarodna zajednica mora stvoriti mehanizme koji omogućavaju uključivanje tih zajednica u procese odlučivanja i upravljanja zaštićenim područjima. Zaustavljanje nasilja i zlostavljanja svih vrsta, kako bi se očuvala priroda, znači prvo osigurati pravo na slobodan pristanak autohtonih naroda.
Osnovni principi ljudskih prava u očuvanju prirode
U okviru napora UN-a da se povežu ljudska prava i zaštita prirode, od 2022. do 2024. godine UNEP Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu objavio je publikaciju Osnovni principi ljudskih prava za privatne konzervatorske organizacije i finansijere. Ovi principi ne stvaraju nova prava ili dužnosti, već pojašnjavaju kako postojeći međunarodni standardi ljudskih prava treba da se primjenjuju u kontekstu očuvanja prirode. Glavni cilj je osigurati da organizacije za zaštitu prirode djeluju odgovorno i uzimaju u obzir ljudska prava, uključujući ravnotežu između zaštite ekosistema i prava zajednica koje na tim ekosistemima zavise.
Deset osnovnih principa za privatne konzervatorske organizacije i finansijere:
Poštujte ljudska prava – Svi konzervatori i finansijeri moraju poštovati ljudska prava u svim fazama svojih aktivnosti.
Poštujte prava autohtonih naroda – Pravila upravljanja i očuvanja prirode moraju uključivati poštovanje prava autohtonih zajednica.
Poštujte prava svih zajednica i pojedinaca – Osigurati ravnopravan tretman i uvažavanje svih zajednica.
Preduzmite dužnu analizu ljudskih prava – Analizirati moguće negativne uticaje na ljudska prava koji bi mogli proizaći iz konzervatorskih aktivnosti.
Uključite se u konsultacije u dobroj vjeri – Konsultovati pogođene zajednice i organizacije prije bilo kakvih intervencija.
Sprečavanje kršenja ljudskih prava – Prevenirati sve oblike kršenja ljudskih prava u vezi s očuvanjem prirode.
Osigurajte efikasne lijekove – Omogućiti adekvatnu zaštitu i kompenzaciju za sve prekršene ljudske prava.
Zaštita od zloupotreba u odnosima – Zaštititi zajednice od zloupotreba od strane organizacija za zaštitu prirode.
Zaštita ljudskih prava u provođenju zakona – U svim naporima na očuvanju prirode poštovati ljudska prava, uključujući borbu protiv krivolova i druge zakonodavne aktivnosti.
Redovno izvještavanje o ljudskim pravima – Obezbijediti transparentnost u izvještavanju o ljudskim pravima u vezi s konzervatorskim projektima.
Foto: Pixabay
Comments are closed