Zaboravite ajkule, zmije i velike predatore, jer najveća prijetnja čovjeku teži svega nekoliko miligrama. Komarci svake godine ubiju više od 700.000 ljudi širom svijeta. Prema izvještaju SZO procijenjeno je da je 2024. godine broj smrtnih slučajeva od malarije u svijetu bio oko 597.000.

Njihova smrtonosna moć ne leži u veličini, već u sposobnosti da prenose smrtonosne bolesti poput malarije, denge, Zike i virusa Zapadnog Nila. Ova prijetnja ne samo da raste, već se širi u regije koje su donedavno bile sigurne. Postoji više od 2.500 vrsta komaraca, a nalaze se u svim regijama svijeta osim Antarktika. Zbog klimatskih promjena Evropa više nije izvan dometa ovih letećih vektora smrti. U borbi protiv globalnih pandemija koje dolaze s krilima, ključno je razumjeti kako komarci iskorištavaju topli talas planete da bi nas lakše pronašli, uboli i zarazili.

Klimatska kriza otvara vrata smrtonosnim vrstama komaraca

Sve duža i toplija ljeta, sve češće poplave i toplinski valovi stvorili su idealne uslove za razmnožavanje i širenje invazivnih vrsta komaraca. Tigrasti komarac (Aedes albopictus) i njegov opasniji rođak Aedes aegypti (poznat po prenošenju denge, malarije, Zike i žute groznice) više nisu rezervisani za tropske krajeve. Danas, ovi vektori bolesti kolonizuju južnu i srednju Evropu, a njihovo naseljavanje olakšavaju klimatski ekstremi: iznenadne obilne padavine stvaraju legla, a blage zime omogućuju opstanak kroz hladnu sezonu. Novi igrači, poput japanskog (Aedes japonicus) i korejskog komarca (Aedes koreicus), dodatno komplikuju situaciju, jer su otporni na hladnoću i mogu prenijeti virus Zapadnog Nila čak i zimi.

Globalna zdravstvena prijetnja

Iako ih često doživljavamo kao samo dosadne krvopije, komarci su u stvarnosti efikasno biloško oružje. Samo malarija, koju prenosi Anopheles, svake godine ubije gotovo 600.000 ljudi, većinom djece u podsaharskoj Africi. ali to je samo dio šire slike. Bolesti koje prenose haraju širom svijeta, s rastućim brojem slučajeva čak i u Evropi. Šokantan je podatak da komarci ubiju više ljudi godišnje nego sve zmije, ajkule, lavovi i nilski konji zajedno. Klimatske promjene daju im vjetar. Istraživanja pokazuju da se njihov areal širenja povećava na godišnjem nivou i do 6,5 m prema višim nadmorskim visinama i prema polovima oko 4,7 km.

Kao da smrtonosnost nije dovoljna, komarci pokazuju zapanjujuću prilagodljivost, razvijaju otpornost na insekticide, mijenjaju obrasce ponašanja i pronalaze nova mjesta za razmnožavanje, često unutar urbanih sredina. S obzirom na ovakav ishod njihovih aktivnosti borba protiv njih zahtijeva globalnu koordinaciju, nova rješenja i svjesnost da su ovi sićušni insekti daleko više od ljetne napasti.

Foto: Pixabay