Među najopasnijim insektima koji napadaju stabla voćaka i drveća i drvene objekte su potkornjaci. Neugledni, ali nanose ozbiljne štete. Teško se otkrivaju, ali njihove larve ispod kore, u unutrašnjosti drveta prave hodnike, hrane se, remete tok hranjivih materija i dovode do uništenja stabla, Jedna kolonija može uništiti voćnjak ili dovesti do urušavanja drvenog objekta, stolarije i namještaja.

U svijetu postoji preko 750 vrsta potkornjaka, a kod nas su najčešći veliki voćni potkornjak ( Scolytus mali ), koji napada jabuku i krušku, zatim mali voćni ( Scolytus rugulosus ), česta štetočina koštičavih voćnih vrsta, posebno trešnje, šljive i kajsije, i mali brijestov potkornja ( Scolytus multistriatus ) koji napada šumske vrste, a u voćnjacima često napada kruške i jabuke. Osim što direktno nanose štete, oni prenose prouzrokovače biljnih bolesti.

Zašto su mali insekti toliko opasan?

Potkornjaci su malih dimenzija koja buši prolaze ispod kore drveća, gdje polaže jaja. Larve koje se izlegu hrane se slojem drveta, kroz koji prolaze hranjive tvari. Tako nanose štetu stablu, koje postaje slabije, gubi lišće, grane odumiru, a ako se ne reaguje, cijelo drvo se osuši.

Od voćnih vrsta najviše stradaju: jabuka, kruška, šljiva, trešnja i kajsija. Napadaju podjednako četinarske i listopadne šumske vrste, a prijetnja su za drvene objekte i djelove objekata. Možemo ih naći u daskama, gredama i drvenoj konstrukciji.

Njihovo prisustvo se prepoznaje po malim rupicama na površini kore koje imaju promjer 1 do 3 mm. U naborima kore i oko osnove stabla nalazi se piljevina. Kora puca, ljušti se, listovi gube boju, zahvata ih žutilo, dolazi do sušenja pojedinačnih grana, stablo zaostaje u porastu. Ako je piljevina bijele boje, to je znak da su u unutrašnjosti aktivne larve. Napadnuta stabla posjećuju ptice u potrazi za larvama.

U drvenim objektima i građevinskom drvetu vidljive su brojne rupice, sitna piljevina koja pada iz njih. Tokom noći se čuje zvuk od aktivnosti larvi u drvetu.

Kako možemo spriječiti napad potkornjaka?

Mnogo toga možemo uraditi kako bi spriječili napad, ali ni jedna mjera nije dovoljna pojedinačno. Prije svega voćnjak treba biti zdrav. U toku zime obavezno provoditi sanitarnu rezidbu, odnosno ukloniti slomljene, oštećene i suhe grane. Obavite krečenja stabala u novembru i februaru. Obezbijedite dobru prihranu stabala odgovarajućim formulacijama đubriva. Na početku vegetacije dodaju se đubriva bogata azotom koji potiče vegetativni rast, dok se u avgustu koriste đubriva bogata kalijem koji obezbjeđuje bolju pripremu stabla za zimu. U najtoplijem dijelu ljeta suša može oslabiti drveće, a nekim vrstama potkornjaka ovakvi uslovi pogoduju. Zbog toga je potrebno stabla svakih 10 dana zaliti sa 20 do 30 l vode. U jesen se iz voćnjaka uklanjaju opalo lišće, i otpala kora. Postavljaju se feromonske zamke u periodu leta odraslih i polaganja jaja. Ne ostavljajte stare panjeve i debla u voćnjaku.

Kada je građevinsko drvo u pitanju koristite oguljeno, suho i pregledano drvo. Ne skladištiti sirovo drvo u zatvorenim prostorima. Ako ej drvo tretirano insekticidima, ne ugrađujte ga dok ne prođe karenca (obično je sedam dana).

Koje su mjere suzbijanja?

Kao što sam već navela, suzbijanje nije lako, jer je štetočina u samom tkivu stabla i ostaje zaštićena. U ranim fazama napada možemo se koristit struganje kore koja je oštećena. U vrijeme leta odraslih insekata kada je polaganje jaja, koriste se feromonske klopke. Osim što tako možemo djelovati preventivno, ove klopke su efikasne i za suzbijanje ove štetočine.

Tokom toplih mjeseci (maj–jun), iskusni voćari postavljaju prvu liniju odbrane, a to su zamke od svježe odrezanih grana jabuke, pažljivo natopljene feromonima. Ovako pripremljene klopke su neodoljive za potkornjake, koji umjesto da napadnu zdravo drvo, biraju ovako pripremljene grane. Prednost je što ih onda možemo pronaći i uništiti prije nego se rašire po voćnjaku.

Na bazi Bacillus thuringiensis koristi se insekticid koji je istovremeno veoma efikasan kad se primjeni u periodu polaganja jaja i siguran za ljude i životinje.

Često se poseže za najotrovnijim insekticidima za tretiranje stabala ili se oni ubrizgavaju u debla i njima se ispunjavaju hodnici u drvetu. Ovo je skupa, ali efikasna metoda i koristi se kod teških napada. Osim toga, primjena ovakvih insekticida je mač sa dvije oštrice zbog njihove otrovnosti po živi svijet.

Krajnja mjera je da se stabla koja su jako napadnuta u potpunosti uklone iz voćnjaka i spale.

Foto: Wikipedija