Zimski vodič za aktivan, zdrav i živ kompost.

Hladni zimski dani zaustaviće mnoge radove u bašti, a višegodišnje biljke će biti uspavane. Ipak, život buja u kompostu kojeg je preko zime potrebno zaštititi.

U hrpi organske materije rade mnogobrojni organizmi, a proces kompostiranja ne staje pod uslovom da se pobrinemo za kompostnu hrpu. Kako bi stvorili uslove za razgradnju organske materije potrebno je održavati konstantnu temperaturu i vlažnost.

Šta može usporiti proces kompostiranja?

Mnogo je faktora koji mogu usporiti procese razlaganja: presuha masa, slaba aeracija (prozračenost), povećana kiselost. Idealna vlažnost u kompostnoj hrpi je oko 70 %. Ako je materijal suh potrebno ga je zalijevati, ali i to treba prestati dvije do tri sedmice prije pojave prvog mraza. Ako je potrebno, prozračite hrpu prebacivanjem. To će aerirati masu i spriječiti pojavu neugodnih mirisa. Međutim, kada nastupe mraz i niske temperature ne prozračujte hrpu, jer ćete rashladiti njeno središte.

Dodavanje većih količina opalog voća povećava kiselost, a to možete izbalansirati dodavanjem pepela od drveta, kreča ili dolomitnog brašna. Dovoljna je jedna šolja na 10 kg organske mase. Balansirajte odnos zelenog i smeđeg materijala kojeg ste dodavali u hrpu. Redovno dopunjavajte organsku masu i time ćete potaknuti mikrobiološku aktivnost.

Kako održati temperaturu kompostne hrpe?

Kako bi proces razgradnje nastavio tokom zime i kako bi osigurali aktivnost organizama koji tome doprinose neophodno je održavati konstantnu temperaturu. Razgradnja će se nastaviti sve dok je temperatura iznad 10 °C. S padom temperature usporavaju se procesi, a na 0 °C.

Ako kompostnu hrpu ostavimo nepokrivenu, ona gubi toplotu i usvaja vodu. Povećan je gubitak azota, kalijuma, fosfora, a padavine ispiraju vrijedna hraniva. Smrzavanje gornjih slojeva možemo spriječiti prekrivanjem slamom, sijenom, lišćem, granama četinara, kartonom, papirom, jutom, agrotekstilom. Ne koristite najlonske folije ili cerade jer sprečavaju razmjenu gasova i dolazi do propadanja korisnih organizama i pojave truljenja.

Konstantna temperatura zavisi i od veličine kompostne hrpe. Manje hrpe se brže hlade, dok će hrpa visine od najmanje 90 cm bolje da održava temperaturu.

Uticaj ima i mjesto na kome se hrpa nalazi. Ona treba da je na sunčanom, dobro dreniranom mjestu, zaštićena od udara sjevernog vjetra, po mogućnosti okrenuta na južnu stranu.

Problemi koji se mogu javiti tokom zime

Čak i ako sve pripremimo kako treba, zimski uslovi mogu iznenaditi i stvoriti probleme. Hladnoća, vlaga ili manjak vazduha lako poremete ravnotežu, ali rješenje je obično jednostavno. Najčešći problem je slabo samozagrijavanje hrpe, jer je premalo zelenog materijala, odnosno azota. Dodajte svjež kuhinjski otpad, pokošenu travu ili stajnjak, ako ga imate. Premalo zelene materije može biti uzrok i sušenja komposta. Lagano ga zalijte i ponovo prekrijte slojem slame ili drugog materijala koji će biti termo izolacija. Drugi problem je neugodan miris zbog slabe aeracije. Da osigurate prozračivanje vertikalno zabodite nekoliko debljih grana u samu hrpu.

Kako zaštititi kompost od glodara?

Onii traže hranu, a za miševe i voluharice kompostne hrpe su idealno mjesto. Oni vole toplo mjesto gdje mogu kopati, još ako dodaješ otpad iz kuhinje imaju hranu. Zbog toga hrpu prekrijte četinarima, metalnom mrežom ili trnovitim grančicama.

Za više tekstova podržite moj rad uplatom na

Autor: Ranka Vojnović

Foto: Freepik