U svijetu u kojem tehnologija galopira naprijed, a globalna tržišta diktiraju tempo života, jedno maleno biće ne prestaje obavljati svoju misiju neumorno, precizno i gotovo neprimjetno. Pčela. Svake godine, 20. maja, obilježavamo Svjetski dan pčela kako bismo podsjetili sebe i druge da bez ovih neupadljivih oprašivača nema hrane, nema biljnog svijeta, a ni stabilnih ekosistema. Ovaj dan nije samo slavljenje pčela, već i upozorenje: njihova budućnost je pod znakom pitanja, a time i naša.

Svjetski dan pčela nije poziv na paniku, nego na djelovanje. Inovacije u poljoprivredi, održavanje i stvaranje novih urbanih zelenih površina, održivih prehrambenih lanaca  u cilju njihove zaštite, jer štiteći njih, štitimo i sebe. Bez pčela budućnost ljudi i planete Zemlje je ozbiljno ugrožena.

1. Zašto pčele zaslužuju svjetski dan?

Na prvi pogled, pčele izgledaju kao još jedan insekt u nizu. Međutim, njihova uloga u prirodi i ekonomiji je monumentalna. Oko tri četvrtine svjetskih prehrambenih kultura zavisi od oprašivanja, koje u velikom dijelu obavljaju upravo pčele. Bez njih bi naša ishrana bila siromašnija, jednostavnija i mnogo skuplja. Razno voće i povrće, od jabuka i badema, paradajza i paprike, začinskih, ljekovitih i ukrasnih biljaka do divlje flore stvaraju plodove zahvaljujući njima. Oprašivanje nije samo čin prenošenja polena. To je temelj biološke raznolikosti, način da priroda funkcioniše u balansu, uz regeneraciju biljnih zajednica, šuma i pašnjaka.

2. Ugrožene, ali ne i neuništive

Danas su pčele pod sve većim pritiskom. Gubitak prirodnih staništa, invazivne vrste, bolesti, pesticidi i klimatske promjene udružili su se u tihi napad na opstanak ovih vitalnih insekata. Više od 40 % vrsta oprašivača širom svijeta suočava se s rizikom izumiranja. Manje pčela znači manja dostupnost voća i povrća, a to direktno utiče na ishranu ljudi i pojavu hroničnih bolesti povezanih s lošom prehranom.

3. Pčele su ekonomski faktor

Iako se često govori o medu, ekonomska vrijednost koju pčele generišu daleko nadmašuje ono što proizvedu u košnici. Bez njihove pomoći, poljoprivreda bi bila manje produktivna, a cijene hrane više.

Uprkos ovim brojkama, politike koje bi ih trebale štititi i dalje zaostaju. Zabranjeni su mnogi pesticidi koji na njih djeluju negativno, ali se još uvijek primjenjuju. Propusti u primjeni i nedostatak dosljedne zaštite staništa i dalje otežavaju oporavak populacije pčela.

4. Kako možemo pomoći?

Rješenja postoje i nisu uvijek komplikovana. Prvi korak je savjesna upotreba pesticida i smanjenje njihove upotrebe, Prednost treba dati prirodnim načinima uzgajanja hrane i zaštite bilje. Očuvanjem njihovih staništa, poput travnjaka, livada, urbanih vrtova i neobrađenih zelenih površina stvaramo oaze za opstanak oprašivača.

Kupujte pčelinje proizvode od lokalnih pčelara, jer tako podržavate održivu pčelarsku praksu. Indirektno povećavate broj pčelara i košnica, odnosno povećavate populaciju pčela.

5. Budimo dio prirode i ne radimo protiv nje

Pčele su biološki precizne, neumorne i savršeno usklađene sa ciklusima prirode. Njihov način života mogao bi nas naučiti mnogo o ravnoteži, saradnji i održivosti. Ako ih ne zaštitimo, izgubit ćemo ne samo vrstu, već i dragocjeni ekološki mehanizam koji se ne može lako zamijeniti.

Foto: Ranka Vojnović