Zamislite jutro koje počinje šetnjom pored šum i neodoljivi miris sitne, divlje jagode. Ona nije samo podsjetnik na bezbrižne dane djetinjstva, već i snažan saveznik zdravlja. Obična jagoda (Fragaria vesca) nije tu da impresionira veličinom ploda, već da nam pomogne u liječenju mnogih oboljenja. U svijetu koji se sve brže kreće, obična jagoda nas podsjeća da vrijednosti leže u jednostavnosti. Možda baš ove godine, dok berete šaku crvenih bobica, krenete u berbu njenih listova i obogatite u svoju malu biljnu apoteku.

Beremo listove

Obična jagoda voli rubove staza, šuma i livada, a možete je naći od ravnica pa sve do planinskih visoravni. Najčešće raste na mjestima gdje se sunce provlači kroz lišće, odnosno u polusjeni ili na osunčanim proplancima. Biljka je niska, oko 10 do 15 cm, ali nepretenciozno se širi putem puzavica koje se lako ukorjenjuju u zemlju. Njen list je trodijelan i nazubljen, a raste iz prizemne rozete. Iz te iste rozete izrastaju i nježni cvjetovi bijele boje, a prepoznatljivi crveni plod je lažni plod, s brojnim sitnim, žućkastim sjemenkama na površini.

Iako su slatki plodovi omiljeni, prava ljekovita moć skriva se u listovima. Mogu se brati od maja, tokom cijelog razdoblja cvjetanja. Najbolje je birati mlade listove, dok su još nježni i blagog okusa. Oni se suše na maksimalno 40 °C, a osušeni se odlikuju sadržajem tanina koji pomažu kod proljeva i upala u crijevima. Zatim sadrže materije koje su prirodni antioksidansi i koje jačaju krvotok i srce, materije koje osvježavaju naš organizam, jačaju imunitet. Može se reći da su listovi jagode mala apoteka koja oporavlja bubrege, krvnu sliku, probavu i smanjuje napetost i nervozu.

Čaj od fermentisanih listova u službi zdravlja

Ako volite sporiji životni ritam i zadovoljstvo ručne izrade, probajte napraviti crni fermentisani čaj od listova obične jagode. Proces podsjeća na drevnu vještinu, a sve što treba je malo vremena i strpljenja.

Ubrane listove ostavite na jedan dan na sjenovitom mjestu da provenu. Nakon toga ih zgnječite rukama ili oklagijom, a možete ih samljeti, odnosno zamrznuti. Na taj način ćete poremetiti strukturu biljnog tkiva listova. Tako pripremljene listove čvrsto zamotajte u vlažnu krpu i ostavite u hladovini sledeća dva dana da fermentišu. Temperatura treba da bude između 22 i 26 °C. U zavisnosti od raznih faktora fermentacija traje nekoliko sati. Listovi treba da promijene boju i dobiju snažan miris. Ako se krpa osuši lagano je navlažite vodom koju raspršite iz boce sa rasprskivačem. Kada osjetite intenzivan miris vrijeme je za sušenje na temperaturi od 50 °C. Jednu kašičicu prelijte provrelom vodom i ostavite da odstoji, poklopljeno, 5 minuta.

Foto: Ranka Vojnović