Polaritetski fenomen u vinogradarstvu igra ključnu ulogu u formiranju grozdova i bobica, te u određivanju njihove kvalitete. Polaritetski učinak nastaje zbog raspodjele hranjivih materija i vode na okcima, što može značajno utjecati na brzinu rasta lastara, veličinu grozdova i konačni prinos. Razumijevanje kako polaritet djeluje u kontekstu različitih dužina rezidbe omogućava vinogradarima da bolje kontrolišu razvoj vinove loze i optimiziraju uslove za proizvodnju visokokvalitetnog grožđa. Oslobađanje nižih okaca od inhibitornog djelovanja vršnih okaca i ravnomjernija raspodjela hranjivih materija može značajno poboljšati kvalitet bobica, dok pravilno upravljanje polaritetom doprinosi boljoj otpornosti vinove loze na stresne uslove.

Djeluje na razvoj lastara

Polaritetski fenomen odnosi se na način na koji hraniva i voda putuju kroz vinovu lozu, te se raspodjeljuju na različite dijelove čokota. Na vinovoj lozi postoji prirodan „gornji i donji pol“: vršna okca (gornji pol) imaju tendenciju da dominiraju u usvajanju hranjivih materija, dok niža okca (donji pol) često pate od nedostatka hraniva i vode, što rezultira slabijim razvojem. Ovaj fenomen se naziva polaritet, jer energetske i hranjive materije imaju tendenciju kretanja prema gornjem dijelu loze, gdje se razvijaju vršna okca i lastari.

Na dugim kondirima i lukovima, polaritet ima značajan uticaj na razvoj lastara. Vršna okca, zbog jačeg protoka hranivai vode, imaju prednost u rastu, dok niža okca, koja nisu dovoljno opskrbljena, slabije rastu. Ovaj fenomen smanjuje broj aktiviranih okaca na donjem dijelu čokota, dok se gornji okci razvijaju brže i jače. To može rezultirati većim brojem lastara na višim dijelovima loze, ali smanjenjem razvoja novih lastara na nižim okcima. Kroz polaritet, višak hranjivih materija u vršnim okcima inhibira rast nižih okaca, čime se smanjuje ukupni broj lastara na čokotu.

Kako se polaritet može iskoristiti za optimizaciju kvaliteta grožđa?

Polaritetski učinak ima direktan utjecaj na veličinu i kvalitetu grožđa. Na dugim kondirima i lukovima, gdje je polaritet izražen, veći broj hranjivih materija dolazi do vršnih okaca, što omogućava veći broj grozdova na višim dijelovima loze. Iako su grozdovi veći, zbog smanjenog razvoja okaca na nižim dijelovima loze, bobice mogu imati nižu koncentraciju šećera i kiselina. Na nižim okcima, koji nisu dovoljno opskrbljeni hranjivim materijama, formira se manji broj grozdova, a bobice su manje i manje razvijene. Zbog toga polaritet može uzrokovati nejednaku raspodjelu hraniva između grozdova na različitim dijelovima čokota, što djeluje na veličinu i kvalitet bobica.

Razumijevanje polariteta omogućava vinogradarima da prilagode rezidbu i optimiziraju uslove za razvoj grožđa. Korištenjem kraće rezidbe, kada se uklone vršna okca, oslobađaju se niža okca od inhibitornog učinka polariteta, čime se omogućava ravnomjerniji razvoj lastara i bolja distribucija hranjivih materija kroz čokot. Ova praksa može povećati broj aktiviranih okaca na nižim dijelovima loze, što vodi ka ravnomjernijem sazrijevanju grožđa i boljoj koncentraciji šećera i kiselina u bobicama. S obzirom na to da polaritet djeluje na otpornost na stresne uslova, kao što je suša, pravilno upravljanje polaritetom može povećati otpornost vinove loze i poboljšati kvalitetu grožđa u različitim klimatskim uslovima.

Foto: Pixabay