Danas je Vijeće formalno usvojilo prvu uredbu o obnovi prirode takve vrste. Ovaj zakon ima za cilj implementaciju mjera za obnovu najmanje 20% kopnenih i morskih površina EU do 2030. godine, kao i svih ekosistema koji zahtijevaju obnovu do 2050. godine.

Šta novo donosi?

Uredba postavlja specifične, pravno obavezujuće ciljeve i obaveze za obnovu prirode u različitim ekosistemima – od kopnenih do morskih, slatkovodnih i urbanih.

Cilj je ublažavanje klimatskih promjena i efekata prirodnih katastrofa, što će pomoći EU da ispuni svoje međunarodne ekološke obaveze i obnovi evropsku prirodu.

Izjava Alain Marona, ministra za klimatsku tranziciju, životnu sredinu, energiju i participativnu demokratiju Vlade regije glavnog grada Brisela:

“Zadovoljan sam pozitivnim glasanjem o Zakonu o obnovi prirode, dogovorenom između Evropskog parlamenta i Vijeća prije gotovo godinu dana. Ovo je rezultat napornog rada koji se isplatio. Nema vremena za pauzu u zaštiti životne sredine. Danas Vijeće EU odlučuje da obnovi prirodu u Evropi, štiteći tako biodiverzitet i životnu sredinu evropskih građana. Naša je dužnost da odgovorimo na hitnost kolapsa biodiverziteta u Evropi, kao i da omogućimo EU da ispuni svoje međunarodne obaveze. Evropska delegacija može s pravom ponosno ići na sledeću Zajednicu prakse.”

Obnova kopnenih i morskih ekosistema:

Nova pravila će pomoći obnovi degradiranih ekosistema u kopnenim i morskim staništima država članica, što će doprinijeti ostvarenju sveobuhvatnih ciljeva EU u vezi s klimatskim promjenama, prilagodbi i poboljšanju sigurnosti hrane.

Uredba zahtijeva od država članica da uspostave i sprovedu mjere za zajedničku obnovu, s ciljem da EU do 2030. godine obnovi najmanje 20% kopnenih i morskih površina.

U obuhvatu su različiti ekosistemi kao što su kopneni, obalni, slatkovodni, šumski, poljoprivredni i urbani, uključujući močvare, travnjake, šume, rijeke, jezera i morske ekosisteme poput morske trave, koralnih grebena i spužvastih staništa.

Do 2030. godine, države članice će prioritet dati lokacijama Natura 2000 pri implementaciji mjera obnove.

Ciljevi za obnovu:

Prema uredbi, države članice će preduzeti mjere za obnovu na staništima koja su u lošem stanju kako slijedi:

-najmanje 30% do 2030.

-najmanje 60% do 2040.

-najmanje 90% do 2050.

Očuvanje i zaštita:

Države članice će se truditi da spriječe značajno pogoršanje stanja na područjima koja:

-su restaurirana u dobrom stanju

-podržavaju raznovrsna kopnena i morska staništa navedena u uredbi

Zaštita oprašivača:

Posljednjih decenija, brojnost i raznolikost divljih oprašivača insekata u Evropi su dramatično opali. Uredba uvodi posebne zahtjeve za mjere koje će preokrenuti trend smanjenja populacije oprašivača najkasnije do 2030. godine.

Specifične mjere za ekosisteme:

Uredba postavlja specifične zahtjeve za različite vrste ekosistema kao što su poljoprivredna zemljišta, šume i urbani ekosistemi. Države članice će preduzeti mjere za poboljšanje indikatora kao što su populacija leptira na travnjacima, zalihe organskog ugljika u mineralnim zemljištima obradivih površina i povećanje poljoprivrednog zemljišta s raznovrsnim pejzažima. Također, planirano je povećanje populacije šumskih ptica i osiguranje neto gubitka na urbanoj zelenoj površini i krošnjama drveća do kraja 2030. godine.

Dodatne mjere:

Države članice će preduzeti mjere za obnovu isušenih tresetišta i podršku u sadnji najmanje tri milijarde novih stabala do 2030. godine na nivou EU. Također, planira se pretvaranje najmanje 25 000 km rijeka u slobodno tekuće rijeke u periodu do 2030. godine, uklanjanjem barijera koje su napravile ljudske aktivnosti radi povezivanja površinskih voda.

Nacionalni planovi obnove:

Prema novim pravilima, države članice će razviti i implementirati nacionalne planove obnove, koje će dostaviti Komisiji. Planovi će obuhvatiti detaljne strategije i indikatore o biodiverzitetu u cijeloj EU, uz praćenje i izvještavanje o napretku.

Daljnji koraci:

Uredba će biti objavljena u Službenom listu EU i stupiti na snagu, postajući direktno primjenjiva u svim državama članicama.

Komisija će do 2033. godine ocijeniti primjenu uredbi i njen uticaj na sektore poput poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, kao i njihove šire društveno-ekonomske efekte.

Pozadina:

Evropska komisija je 22. juna 2022. predložila Zakon o obnovi prirode, unutar strategije EU o biodiverzitetu za 2030. godinu, koja je ključan dio Evropskog zelenog dogovora. Preko 80% evropskih staništa je u lošem stanju, a postojeći napori za zaštitu i očuvanje prirode nisu uspjeli preokrenuti ovaj zabrinjavajući trend.

Ova uredba predstavlja prvi korak ka usvajanju mjera ne samo za očuvanje, već i za obnovu prirode u EU, kako bi se pomoglo u ispunjenju međunarodnih obaveza, posebno Globalnog okvira za biodiverzitet postignutog na Konferenciji UN-a o biodiverzitetu 2022. godine (COP15).