Važan proces koji omogućava uspješno klijanje i nicanje biljaka koje prirodno rastu u regijama s hladnim zimama je stratifikacija sjemena, odnosno izloženost niskim temperaturama. Ovaj postupak imitira zimske uslove, aktivira klicu i omogućava da biljke započnu svoj rast u pravom trenutku. Bez stratifikacije, sjeme koje je prilagođeno hladnim područjima ne bi moglo pravilno niknuti.

Provodeći stratifikaciju kod kuće, možemo simulirati zimske uslove kojima bi sjeme bilo izloženo u prirodi i osigurati visoku klijavost sjemena. Korištenjem jednostavnih metoda kao što su papirni ubrusi, pijesak ili treset, možemo uspješno stratificirati sjeme i osigurati da vaše biljke niknu u pravo vrijeme i zaštiti ga od truljenja i štetočina. Bez obzira na to da li ste početnik ili iskusni vrtlar, stratifikacija je ključ za uspješan uzgoj biljaka koje zahtijevaju hladnu obradu.

Šta je stratifikacija i zašto je potrebna?

Ovo je prirodni proces mirovanja sjemena koji se javlja kada sjeme zimi doživi niske temperature. Proces omogućava da sjeme ne nikne prije vremena, u nepovoljnim uslovima što bi uzrokovalo propadanje klijanaca i mladih biljaka. U prirodi, mnoge biljke, posebno drvenaste i zeljaste trajnice, zahtijevaju izlaganje niskim temperaturama kako bi prekinule svoj ciklus mirovanja i započele rast na proljeće. Mnoga sjemena biljaka, osobito drvenastih biljaka i trajnica, zahtijevaju period hladnoće kako bi prekinula fazu mirovanja. Mirovanje sjemena tokom zime osigurava da biljke ne klijaju u jesen, čime im se omogućava preživljavanje zimske hladnoće.

Kako provesti stratifikaciju sjemena kod kuće?

Iako je proces prirodan, možemo ga uspješno simulirati kod kuće, čime ćemo osigurati bolju klijavost sjemena. Postoji nekoliko metoda za provodjenje hladne stratifikacije sjemena u zatvorenom prostoru.

1. Metoda s papirnim ubrusima:

Jedna od najčešće korištenih metoda je korištenje papirnih ubrusa. Ovaj postupak je vrlo jednostavan i možete ga izvoditi s materijalima koje već imate kod kuće. Potopite sjeme u vodu na 2 do 3 h. Osušite sjeme i stavite ga na prethodno vlažan papirni ubrus. Zamotajte ubrus oko sjemena i stavite ga u plastičnu vrećicu sa patent zatvaračem. Vrećicu stavite u frižider na nekoliko sedmica, ovisno o vrsti sjemena. Povremeno provjeravajte vlažnost ubrusa jer sjeme ne smije biti previše suho, a ni previše mokro, kako bi stratifikacija bila uspješna.

2. Metoda sa pijeskom:

Za ovu metodu trebat će vam pijesak koji ćete pomiješati sjemenom. Ova metoda je vrlo slična prethodnoj, ali omogućava veću prozračnost sjemena. Stavite manju količinu dezinfikovanog pijeska u plastičnu vrećicu. Dodajte sjeme i dobro promiješajte. Zatvorite vrećicu i stavite je u frižider. Povremeno provjeravajte vlagu pijeska i osigurajte da ostane vlažan, ali ne previše.

3. Metoda s tresetom:

Ovaj postupak je vrlo sličan metodi s pijeskom, ali koristi treset kao osnovni materijal. Treset je dobra opcija jer zadržava vlagu i omogućava bolje uslove za stratifikaciju. Stavite malo treseta u plastičnu posudu ili vrećicu. Dodajte sjeme i dobro ga promiješajte s tresetom. Zatvorite vrećicu i stavite je u frižider. Provjeravajte vlagu treseta svaka dva tjedna i osigurajte da ostane vlažan.

Priprema sjemena nakon stratifikacije

Nakon što je sjeme prošlo hladnu stratifikaciju, vrijeme je da ga posadite. Većina sjemena koja zahtijeva stratifikaciju može se posaditi u posude s kompostom ili direktno na otvorenom kada prošla opasnost od mraza. Sjetva sjemena nakon stratifikacije obično je jednostavna, samo treba osigurati da zemlja ostane vlažno dok sjeme ne nikne.

Trajanje stratifikacije može varirati ovisno o vrsti sjemena. Većina vrsta zahtijeva 4 do 6 sedmica stratifikacije, dok neke vrste mogu zahtijevati i do tri mjeseca hladne obrade.

Foto: Ranka Vojnović