Povodom 17. oktobra, Dana borbe protiv siromaštva, otkrivamo pravo stanje u BiH: Koliko nas je siromašno i da li jedemo kvalitetnu hranu?
Na Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobra 2025. godine, svijet se ponovo prisjeća koliko je važno obezbijediti dostojanstven život svakom čovjeku. U središtu ovogodišnje poruke UNDP-a nalazi se tema: „Okončanje društvenog i institucionalnog zlostavljanja osiguravanjem poštovanja i efikasne podrške porodicama“.
Ali šta to konkretno znači za stanovnike u Bosni i Hercegovini? Da li zaista gradimo društvo u kojem su porodice sigurne, podržane i nahranjene? I još važnije, da li građani mogu računati na to da će svaki dan imati bar jedan pristojan, nutritivno vrijedan obrok? Pogledajmo stvarno stanje, kroz brojke, realnost i tanjire koje svakodnevno punimo.
Siromaštvo je više od praznog novčanika
Prema najnovijem Globalnom indeksu višedimenzionalnog siromaštva (MPI) za 2025. godinu, čak 887 miliona ljudi živi u siromaštvu uz dodatni teret klimatskih opasnosti, kao što su visoke temperature, suše, poplave i zagađenje zraka. Od tog broja, oko 650 miliona ljudi suočeno je s dvije ili više ovih prijetnji istovremeno.
Za razliku od klasičnih statistika koje siromaštvo mjere samo kroz prihod, MPI otkriva i ono što se ne vidi na prvu: nedostatak pristupa obrazovanju, zdravstvu, sigurnom stanovanju i čistoj vodi. A to je često realnost i u našim lokalnim zajednicama.
Stanje siromaštva u Bosni i Hercegovini: Gdje smo danas?
Bosna i Hercegovina ne zaostaje za ovim globalnim izazovima. Prema anketi Agencije za statistiku BiH (2021/2022): 13,3 % domaćinstava je ispod linije siromaštva,13,5 % pojedinaca živi u siromaštvu.
Pored toga, oko 700.000 ljudi živi na rubu siromaštva, dok se za čak 17 % stanovništva procjenjuje da živi u ekstremnom siromaštvu, s dnevnim budžetom manjim od 5 KM. S obzirom na procijenjenu populaciju od 3 miliona, to znači da između 390.000 i 450.000 ljudi živi u uslovima relativnog siromaštva. A mnogi su nevidljivi za sistem.
Šta znači dostojanstven život ako nemamo pristup kvalitetnoj hrani? Siromaštvo nije samo broj na računu, već i kvalitet hrane koju konzumiramo. U BiH, iako su zakoni o sigurnosti hrane usklađeni s EU standardima, realnost na terenu je drugačija. Mnogi građani konzumiraju jeftine i nutritivno siromašne proizvode, a kontrola kvaliteta hrane nije ravnomjerno zastupljena u svim regijama. Prekomjerna upotreba aditiva, pesticida i industrijski prerađene hrane često se ne detektuje na vrijeme. Cijene osnovnih namirnica, uključujući hljeb, drastično su porasle, čak i do 66 % u zadnje četiri godine
Kada porodica sa 3 do 5 KM dnevno pokušava kupiti obrok pitanje nije šta žele da jedu, već šta mogu da kupe. Tome treba dodati i naše loše prehrambene navike. Mnogo bijelog brašna i jela od tijesta. Takav način ishrane dovodi ne samo do povećanja pojave dijabetesa, već i mnogih drugih oboljenja koja dodatno otežavaju situaciju siromašnih.
Foto: Pexels
Comments are closed