Širenje invazivnih vrsta u Evropi postaje sve veći problem za prirodnu ravnotežu. Jedna od najnovijih prijetnji je invazija pljosnatih crva ili planarija koje jedu meso, a među njima se izdvaja vrsta Caenoplana variegata. Ovi crvi, porijeklom iz Australije, već nekoliko godina šire se Evropom, ugrožavajući ključne organizme u zemljištu, poput kišnih glista. Posledice ovog širenja mogu biti ozbiljne, kako za poljoprivredu, tako i za cijele ekosistem, a alarmantna situacija zahtijeva brzo djelovanje i podizanje svijesti.

Širenje invazivnih pljosnatih crva u Evropi

Plosnati crvi Caenoplana variegata predstavljaju ozbiljnu prijetnju ekosistemima širom Evrope. Ovi mesožderi, koji potiču iz tropskih i suptropskih područja Australije, stigli su u Evropu prije nekoliko godina zahvaljujući globalnoj trgovini biljkama. Danas se njihova prisutnost bilježi u nekoliko evropskih zemalja, uključujući Veliku Britaniju, Holandiju, Francusku, Belgiju, Austriju, ali i Njemačku, izvještava Agrarheute. Očekuje se širenje na Poljsku, Češku, Sloveniju, Italiju. Ovi crvi posebno su opasni jer se hrane kišnim glistama, organizmima koji su ključni za plodnost zemljišta i zdravlje ekosistema.

Pored kišnih glista  hrane se puževima i drugim malim organizmima koji žive u zemljištu. Smanjenje broja glista, izazvano napadima invazivnih pljosnatih crva, može dovesti do značajnog pogoršanja kvaliteta zemljišta, smanjenja njegove plodnosti i povećanja erozije. Takođe, smanjenje broja glista može uzrokovati slabiju apsorpciju biljnih hraniva iz zemlje, što negativno utiče na poljoprivredne usjeve.

Opasan neprijatelj

Jedna od ključnih karakteristika pljosnatih crva je njihova izuzetna sposobnost regeneracije. Čak i ako se prepolove, svaka polovina može izrasti u novu jedinku. Ovo čini kontrolu širenja ove vrste gotovo nemogućom. Dodatni problem je što u evropskim uslovima nema prirodnih neprijatelja, jer je izuzetno otporna na predatore zahvaljujući sluzi koju luči, koja je neukusna i otrovna za mnoge životinje.

U posljednjih nekoliko godina, širi se diljem Evrope, a vrsta je prvi put otkrivena u plastenicima i baštama, dvorištima, odakle je pobjegla u prirodne ekosisteme. Osim što prijeti stabilnosti zemljišta, uništava i druge vrste, uključujući autohtone puževe, čime dodatno narušava ravnotežu lokalnih ekosistema. Zbog brzog razmnožavanja i otpornosti na tretmane, izaziva ozbiljnu zabrinutost među znanstvenicima i ekolozima, koji upozoravaju na moguću ekološku katastrofu ako širenje ovog crva nije pravovremeno zaustavljeno.

Trenutno ne postoje efikasne metode za potpuno uništenje Caenoplana variegata, ali rano otkrivanje i prijavljivanje njegovog prisustva ključni su za smanjenje daljnjeg širenja. Poljoprivrednici, baštovani i svi koji se bave biljkama trebali bi pažljivo pregledavati biljke, osobito u plastenicima i vrtnim centrima, jer je upravo tu česta pojava ovih crva. Svaka prijava viđenja ovog invazivnog crva važna je za izradu mjera zaštite i ranog suzbijanja. U nekim zemljama, poput Njemačke, pozivaju građane da prijave bilo kakve nalaze stručnjacima za daljnje istraživanje.

S obzirom na opasnost koju predstavljaju, svi bi trebali biti svjesni ove prijetnje i poduzeti korake u očuvanju zdravlja ekosistema.