Pred nama je proljeće, idealno vrijeme za pripremu jagoda za novu sezonu. Ovaj period zahtijeva pažljivo planiranje i pravovremeno djelovanje kako bi biljke bile zdrave i produktivne kroz cijelu sezonu. Od uklanjanja suvišnih grmova do pravilnog navodnjavanja i đubrenja, svaki korak je važan za uspješan rast jagoda.

Pregledajte biljke

U kakvom su stanju vaše jagode? Provjerite sve grmove kako biste utvrdili koji su još uvijek održivi, a koji će morati biti uklonjeni. Jagode koje nisu preživjele zimu ili koje imaju oštećen grm treba izvaditi i ukloniti s gredice. Nakon toga, posvetite se čišćenju gredice od starog malča, suhog lišća i nepotrebnih stolona/vitica koje ometaju rast. Ovaj korak osigurava da biljkama neće nedostajati prostora za rast, a također će spriječiti širenje bolesti, proje svega pjegavosti lišća. Sa gredice uklonite staro lišće. Najlakše ćete to uraditi najjeftinijim makazama za ruže ili voće, a nećete ošteti biljku otkidanjem listova.

U slučaju da neki grmovi nisu dobro ukorijenjeni zagrnite ih. Zbog padavina i vjetra tokom zime dešava se da osnova grma, gdje su smješteni pupoljci, ostane ogoljenja. Tada su skloni izmrzavanju i isušivanju. Nemojte zatrpati biljku, jer ćete smanjiti njenu rodnost, otpornost i možete izazvati propadanje biljke.

Pobrinite se za zemljište

Zatim se posvetite zemljištu. Uklonite korov. Ako ste jagode malčirali pregledajte stanje malča i po potrebi ga zamijenite ili nadopunite. Na nekim gredicama bez prekrivanja površine može se formirati pokorica koju je potrebno razbiti. Rahljenje zemljišta ne treba biti duboko, dovoljno je 3 do 4 cm dubine.

Ako je proljeće suho, potrebno je obaviti navodnjavanje kada je temperatura zemlje od 10 do 12 °C. Najbolje da to uradite u nekoliko faza da bi zemljište bilo ravnomjerno natopljeno. Kako bi biljke bile zaštićene postavljaju se niski tuneli i prekrivaju gredice. Prije toga obavlja se malčiranje kompostom ili humusom koji će dati potrebna biljna hraniva u početnim fazama rasta.

Čime obaviti prihranu?

Za proljetno đubrenje, izbjegavajte upotrebu brzodjelujućih đubriva bogatih azotom, jer jagode nakon zime slabije usvajaju azot i neće ga iskoristiti. Organska đubriva predstavljaju prirodan način obogaćivanja zemljišta hranljivim materijama. Dva popularna oblika organskog đubriva su rastvori đubriva od živine i od stajnjaka, koje se koriste za ishranu biljaka i poboljšanje kvaliteta zemljišta.

Rastvor kokošijeg đubriva se priprema tako što se u kantu doda do pola kokošije đubrivo, prelije sa 5 l vode i ostavi jednu sedmicu. Povremeno promješajte da se bolje rastvori. Nakon toga, tečnost se razređuje sa vodom u odnosu 1:25. Po jednom grmu dodaje se 0,5 l rastvora koji je bogat azotom i drugim hranljivim materijama koje podstiču rast i razvoj biljaka.

Rastvor goveđeg stajnjaka priprema se tako što se pola kante stajnjaka prelije sa 5 l vode, a zatim se ostavi da sedmicu dana. Dobivena tečnost se razblažuje sa vodom u odnosu 1:10. Količina po grmu je ista, a prednost je što sadrži visok nivo kalijuma, fosfora i drugih hraniva koja poboljšavaju kvalitet zemljišta i doprinose zdravlju biljaka.

Foto: Pixabay