Mart je mjesec kada se priroda budi, a voćari započinju s pripremama za novu sezonu. Međutim, sa sve višim temperaturama i jačim sunčevim zračenjem, na voćnim stablima mogu nastati ozbiljna oštećenja ako se ne preduzmu odgovarajuće mjere zaštite.

Kasno krečenje

Jedan od poslova u voćnjacima koji se često obavlja u pogrešnom terminu je krečenje debla i račvišta grana. Optimalno je izvršiti ovu radnju kada temperatura vazduha dosegne 5 °C. Na nižim temperaturama kreč neće dobro prianjati, a kiša će ga brzo isprati, čime će zaštita biti neefikasna. Izbjegavajte krečenje ako su stabla vlažna poslije kiše. Prije nego što nanesete premaz, potrebno je da stabla budu suha. Inače, postoji rizik da će tekućina smrzavati ispod kore i uzrokovati njeno pucanje. Na taj način, zaštita neće biti samo nedjelotvorna, nego može dodatno oštetiti stablo. Drugi problem je kada se krečenje obavlja suviše kasno, kada stabla olistaju, odnosno procvjetaju. U ovom slučaju krečni premaz nema zaštitno djelovanje, već samo estetsko, ali može djelovati toksično na osjetljive voćne vrste i sorte.

Zaboravljamo na oštećenja kore i smolu

Još jedna česta greška je ignorisanje oštećenja kore i pojave smole koje se pojavljuju na stablima. Pukotine na kori mogu se lako zanemariti, ali ako se ne saniraju, s vremenom će se širiti. One predstavljaju ulazna vrata za prouzrokovače oboljenja ili invaziju štetočina. Oštećenja područja je potrebno očistiti, dezinfikovati i prekriti voćarskim voskom ili drugim zaštitnim sredstvima.

Smola se najčešće javlja na koštičavim voćnim vrstama, a najosjetljivije su šljiva, višnja i trešnja. Mogu postati ozbiljan problem, ali i biti simptom raznih oboljenja. Curenje smole slabi stablo i čini ga podložnijim bolestima. Ako primijetite smolu, trebate temeljito očistiti područje, odstraniti je, tretirati bakrovim sulfatom ili drugim sredstvima sa istim djelovanjem i prekriti smolom. Ove mjere pomoći će u brzom oporavku stabla i sprječavanju daljnjih komplikacija.

Foto: Pixabay