U potrazi za ljepotom i zdravljem, potrošači često ne razmišljaju o posljedicama svojih izbora. Nova istraga Global Witnessa otkriva mračnu stranu industrije kolagena, povezanu s masovnim krčenjem šuma i kršenjem prava autohtonih naroda u Paragvaju. Veliki trgovci na malo, poput Amazona i Costcoa, prodaju proizvode koji sadrže kolagen iz izvora koji ugrožavaju vitalne ekosisteme i kulturni opstanak lokalnih zajednica.
Ekološka katastrofa –prijetnja po prirodu i autohtone zajednice
Gran Chaco, jedno od posljednjih klimatski kritičnih područja, suočava se s dramatičnim gubitkom šuma. Izvještaji sugeriraju da su dvije vodeće južnoameričke mesne kompanije, Minerva Foods i Frigorifico Concepción, odgovorne za iskrčenje više od 75.000 hektara šuma u ovom području u posljednje tri godine. Ova površina odgovara gotovo veličini New Yorka, a posljedice za lokalne ekosisteme su razorne.
Krčenje šuma ugrožava životni prostor Ayoreo Totobiegosode, autohtonog naroda koji se bori za očuvanje svog teritorija. Na njihov način života snažno utječe gubitak prirodnih resursa, a njihovi zahtjevi za priznavanjem prava na zemlju i dalje su ignorisani. Prema Global Witnessu, četiri godine nakon što je Paragvaj priznao prava Totobiegosode na dijelu njihovog teritorija, krčenje šuma se nastavilo, ugrožavajući njihov kulturni opstanak.
Kolagen kao izvor problema
Global Witness je istražio lanac opskrbe kolagenom od Paragvaja do Rousselota, jednog od najvećih svjetskih proizvođača kolagena. Ova kompanija je od 2022. godine primila više od 3.000 tona goveđe kože iz Paragvaja, koristeći je za proizvodnju popularnih dodataka za uljepšavanje. Njihovi proizvodi, uključujući Peptan, prodaju se u velikim trgovinama poput Amazona i Costcoa, postavljajući pitanje etičnosti i održivosti ovih lanaca opskrbe.
Unatoč svojim tvrdnjama o održivosti, Rousselot i povezane mesne kompanije ne pružaju dovoljno informacija o porijeklu svojih sirovina. Kroz analizu trgovinskih podataka, Global Witness je pokazao da je kolagen koji se koristi u popularnim proizvodima izložen ekološkim i etičkim pitanjima, dok veliki trgovci zanemaruju te aspekte u ime profita.
Ekonomski interesi nasuprot očuvanju prirode
Jedan od faktora koji potiču krčenje šuma u Paragvaju su jeftino zemljište i slabi ekološki zakoni. Stočari su u prednosti zbog nedostatka kontrole nad svojim aktivnostima, što dovodi do nekontrolisanog krčenja šuma. Naša planeta gubi vitalne resurse, a autohtone zajednice ostaju bez svojih prirodnih staništa i kulture.
Global Witness upozorava da, ako se trenutne stope krčenja šuma nastave, Gran Chaco bi mogao nestati do 2080. godine. Potrebna je hitna akcija kako bi se zaštitili preostali resursi i prava autohtonih naroda. Organizacije i potrošači moraju zahtijevati odgovornost od kompanija koje učestvuju u ovim praksama.
Foto: Global Witness
Comments are closed