Područje Glamoča je poznato po brojnim turističkim atrakcijama jedinstvene ljepote, a najviše po prepoznatljivom glamočkom krompiru. U razgovoru s Sinišom Šolakom, predsjednikom Udruženja “Glamočki krompir” iz Glamoča, u ovom intervjuju saznaćemo ko su ljudi koji stoje iza brendiranja i zaštite ovog autentičnog proizvoda, otkrivamo šta to tačno daje glamočkom krompiru njegov neponovljivi kvalitet, kako izgleda borba za zaštitu imena i zašto transparentnost i povjerenje igraju ključnu ulogu u svakoj krtoli ovog zemljanog zlata.

Zemlja koja daje i ljudi koji znaju

Udruženje „Glamočki krompir“ nije samo formalna organizacija, to je glas ljudi koji žive od zemlje i znaju šta ta zemlja daje. Njihova misija je da se zaštiti ime Glamočki krompir i osiguraju da se pod tim imenom prodaje isključivo ono što zaista potiče iz ovog kraja. To znači:  krompir uzgojen na glamočkim visoravnima, po pravilima i standardima koji garantuju kvalitet.

Imaju prirodu na svojoj strani, jer se njegova jedinstvenost bazira na činjenici da raste na većim nadmorskim visinama (cca 900 m), na oštroj planinskoj klimi i zemljištu zasićenom kalicijevim karbonatom i kalijumom. To se odražava na količinu čvrste materije (skroba) u krompiru, što je osnovno mjerilo kvaliteta a samim tim i trajanja. Veći udio skroba, što znači čvršći, suvlji i ukusniji krompir idealan je za čuvanje do kasnog proljeća i nezaobilazan na svakoj trpezi.Kako kažu ovdje: „Ostane do mjeseca maja.“

Kupac zna šta kupuje

Transparentnost je glavni adut ovih vrijednih ljudi koji kupcima daju glamočki krompir, proizvod čija je autentičnost i kvalitet potvrđena kroz stroge hemijske kontrole. Svaki uzorak prolazi analize u Laboratoriji za prehrambene tehnologije i biotehnologije Tehnološkog fakulteta u Banjoj Luci, a rezultati pokazuju da se radi o izuzetno kvalitetnom krompiru. Šolak kaže da analize možete vidjeti na web stranici Udruženja, gdje su objavljeni i kontakti proizvođača. Sve to dostupno je i putem QR koda na etiketi proizvoda, samo skenirajte i uvjerite se u porijeklo i kvalitet.

Ovom Udruženju je 2024.  bila prva godina i još uvijek se suočavaju s izazovima, kako među proizvođačima, tako i među potrošačima i trgovcima. Nažalost, nerijetko dolazi do miješanja glamočkog krompira s drugim sortama i pod tim imenom prodaje, što rješavaju edukacijom, informisanjem, inspekcijskim nadzorima, a po potrebi i pravnim putem. „Odlična prodaja proizvoda naših članova potvrđuje povjerenje potrošača i kvalitet svakog kilograma“, ističe Šolak.

Modernizacija i budućnost: Evropsko tržište na vidiku

Poput mnogih ruralnih sredina, i Glamoč osjeća posljedice depopulacije. Rješenje se traži u modernizaciji. “Nestaje radna snaga, svi to osjećamo. Mehanizacija i digitalizacija postaju nužnost. Ko želi opstati, mora se prilagoditi. Ali to je proces koji ne ide preko noći.”

Trenutno su u procesu zaštite žiga (vizuelnog identiteta) kod Agencije za intelektualno vlasništvo BiH, a očekuje se da će proces biti ozvaničen u posljednjem kvartalu ove godine. Ta zaštita će donijeti veću vidljivost i usklađenost sa zakonodavstvom BiH, nakon čega slijedi upis na listu oznaka porijekla na nivou EU, planiran za 2026. godinu.

“Važno je da smo prepoznati na nivou BiH. Sada slijedi donošenje zakona koji se odnose na proizvode sa zaštićenim porijeklom, kao i budžetiranje tih procesa. Kanton 10, gdje se nalazimo, ove godine je uključio naše Udruženje u sistem direktne finansijske podrške putem nadležnog ministarstva. Na lokalnom nivou postoji prostor za saradnju s lokalnom upravom, ali trenutno na tom polju vlada zatišje”, objašnjava Šolak.

Na kraju pitamo: “Šta biste poručili nekome ko prvi put proba glamočki krompir?”

“Neka probaju da osjete ukus. To je mnogo puta oproban metod, i vjerujte, djeluje. Najbolje je da se sami uvjerite kupovinom originalnog glamočkog krompira.”

Foto: FB/Glamoč na dlanu