Stotine nezgoda, desetine poginulih. To je svakodnevica na našim saobraćajnicama.

Prema podacima BIHAMK-a i nadležnih institucija, tokom 2024. godine na putevima Bosne i Hercegovine zabilježeno je 35.854 saobraćajnih nezgoda. Među njima, 8.007 je rezultiralo pogibijama i povredama, dok su ostale izazvale materijalnu štetu. Život je izgubilo 222 osobe, a više od 11.300 ljudi je pretrpjelo lakše ili teže tjelesne povrede.

U poređenju s ovim sumornim brojkama, glavni grad Finske, Helsinki, u istoj godini nije zabilježio nijednu smrt u saobraćaju. Razlika nije slučajna, ona je rezultat dugoročne strategije, odlučnih mjera i preciznog planiranja.

Brzina pod kontrolom i sigurnije ulice

Jedna od ključnih tačaka u transformaciji Helsinkija u bezbjedan grad za sve učesnike u saobraćaju bila je ograničavanje brzine. Više od polovine ulica danas ima ograničenje brzine od 30 km/h, dok su ranije granice bile znatno više. Posebna pažnja posvećena je zonama oko škola, gdje su uvedena dodatna ograničenja kako bi djeca bila zaštićenija u saobraćaju. Odlučeno je da od početka školske godine da će ograničenje brzine ma svim cestama u blizini škola biti smanjena na 30 km/h.

U BiH, gdje se i dalje vozi brzo, često i neodgovorno, ovakve mjere su rijetke ili se ne sprovode dosljedno. Ograničenja brzine postoje, ali se nedovoljno kontrolišu, a infrastruktura ne podržava njihovu efikasnu provedbu.

Pametan urbanizam i automatski nadzor: Tehnologija spašava živote

Sigurnost u Helsinkiju nije rezultat samo niže brzine. Grad je godinama ulagao u infrastrukturu. uređeni su pješački prelazi, raskrsnice, staze za bicikliste. Takođe, postavljena je mreža automatskih kamera i senzora, čime je nadzor postao konstantan, a kazne za prekršaje brže i preciznije.

U BiH, upotreba takvih tehnologija tek je u povojima. Nedostatak sistemskih rješenja, slaba povezanost između lokalnih nivoa vlasti i ograničena ulaganja u pametne gradske sisteme, ostavljaju nas godinama iza evropskih standarda.

Još jedna ključna razlika leži u načinu kažnjavanja saobraćajnih prekršaja. U Finskoj, visina novčane kazne nije fiksna, već je direktno vezana za prihodima prekršioca. To znači da bogatiji vozač plaća znatno veću kaznu za isti prekršaj nego neko s niskim primanjima. Ovakav sistem uvodi pravičnost i djeluje mnogo snažnije kao mehanizam odvraćanja.

Izvor: YLE

Foto: Freepik