Tečno đubrivo od bilja se lako priprema, ali treba obratiti pažnju na sastav biljaka.

Pratite fermentaciju

Nisu sve biljne vrste pogodne za pripremu tečnog đubriva. Obične travne vrste mogu činiti osnovu, ali će kvalitet poboljšati kopriva, gavez, sljez. Za sve uzgajane vrste nije pogodno đubrivo koje se priprema od aromatičnih i ljekovitih biljaka, poput pelina, stolisnika/hajdučke trave. Kopriva, pokošena trava, djetelina i ostaci mahunarki iz bašte daju đubriva bogata azotom. Gavez i sljez su bogati fosforom i kalijem i dodaju se biljnoj masi u drugom dijelu vegetacije kada su veće potrebe usjeva za ovim mineralima.

Za pripremu će vam trebati bure koje napunite biljnom masom do pola ili jednu trećinu. Biljnu masu ne treba sabijati. Bure držite dalje od kuće ili kuda se krećete i dalje od komšija, jer će da se širi neugodan miris.

Dodajte vodu, ali ne skroz do vrha. U toku fermentacije nastaje pjena i zbog toga se ostavlja taj prazan prostor u buretu. Prekrijte ga gazom ili platom da se ne nasele mušice. Kako bi poboljšali karakteristike đubriva možemo dodati stajnjak, pivo, pepeo od drveta, prah ljuski jajeta, stari kruh, kvasac.

Prije upotrebe razrijedite vodom

U zavisnosti od uslova proces fermentacije traje od nekoliko dana do nekoliko sedmica, do tri sedmice. Najveći uticaj ima temperatura. Proces je potrebno pratiti. Kada sadržaj prestane pjeniti đubrivo je spremno za upotrebu. Tečnost se razrjeđuje sa vodom u omjeru 1:10 i koristi za zalijevanje usjeva. Ostatak od biljne mase se može dodati u kompost.