Jaki vjetrovi mogu donijeti mnogo problema za voćna stabla, posebno ako se radi o hladnim vazdušnim masama. Ako je to slučaj sa površinom  na kojoj planirate sadnju voćnih sadnica, potrebno je da podignete vjetrozaštitne pojaseve.

Spriječite štete

Lomljenje grana, opadanje plodova zbog udara vjetra, izmrzavanje su samo neke od posledica koje mogu da nastanu. Vjetrozaštitni pojasevi se postavljaju se poprijeko u odnosu na pravac dominantnog vjetra. Razlikuju se tri tipa: nepropusni, propusni i polupropusni. Osnovna uloga je da ublaže udare vjetra, umanje njegovu brzinu i snagu vjetra usmjere preko voćnjaka.

Možemo ih podići na različite načine. Sadnjom jednog ili više redova stabala i grmlja, izgradnjom zida od kamenja, drvene konstrukcije, granja. Kao vjetrobran mogu da posluže i objekti.

Nepropusni zaštitni pojas dobija se gustom sadnjom drveća i grmlja u tri do pet redova. Prvo se sadi najniže grmlje, zatim stabla manje visine i na kraju, do voćnjaka, stabla koja će biti najviša. Tako formiramo neprobojni zid preko kojeg se vjetar prebacuje i brzo spušta. Površina koju ovakav zid može zaštiti je relativno male dužine do 200 m.

Propusni se podižu na isti način, ali imaju propuste na određenim razmacima. Kroz ove propuste prolazi vjetar. Njihova uloga je da oslabe udare vjetra.

Polupropusni pojasevi koriste za površine koje nisu izložene jakim vjetrovima. Formiraju se od jednog ili dva reda drveća sa većim međusobnim razmakom.

Foto ilustracija: https://pixabay.com/photos/orchard-field-green-summer-nature-2145154/