Većina voćnih vrsta zahtijeva dovoljno svjetlosti za rast, razvoj i plodonošenje. Smanjenje intenziteta i trajanja osvjetljenja može negativno utjecati na voćna stabla, povećavajući njihovu podložnost štetočinama i bolestima, smanjujući plodnost i kvalitetu plodova. Ipak, to ne znači da trebate izbjegavati sadnju voćaka na sjenovitim mjestima. Važno je odabrati vrste i sorte koje dobro podnose sjenu.
Šta kad je sjena i polusjena?
Iako većina voćnih vrsta zahtijeva najmanje 8 h dnevne svjetlosti, postoje one koje uspješno rastu u polusjeni ili sjeni. U takvim uvjetima, ključno je obratiti pažnju na provjetravanje, budući da voćna stabla ostaju duže vlažna nakon kiše ili magle. To povećava rizik od napada štetočina i pojave bolesti poput plijesni i pepelnice.
Preporučuje se korištenje sustava za navodnjavanje kap po kap kako bi se smanjila vlažnost zraka i spriječilo zadržavanje vlage na stablu.
Mnoge voćne vrste prirodno rastu u šumama ili uz rubove, uključujući jagode, šljive, kruške i određene sorte jabuka. Kruške i šljive su posebno prilagođene djelomičnoj sjeni. Prilikom sadnje, izbjegavajte sjeverne strane i mjesta koja su stalno zasjenjena visokim objektima. Šljive najbolje rastu na mjestima koja su jutarnjim suncem osvijetljena, dok mogu provoditi poslijepodne u hladu.
Kada birate sorte, preferirajte one koje potječu iz sjevernih područja, jer su bolje prilagođene slabijem osvjetljenju.
Bobičasto voće
Jagode često rastu u šumskim proplancima, a stalnorađajuće sorte su odličan izbor za amaterske uzgajivače. Mnoge bobičaste vrste poput malina i kupina također uspijevaju u polusjeni, dok ribizli i borovnice najbolje rastu na osunčanim terenom. Borovnice s nižim rastom su tolerantnije na nedostatak svjetla, stoga pazite na odabir sorti.
Pravilnim odabirom vrsta i sorti, možete uspješno uzgajati voće čak i u sjenovitim uvjetima. Dobar plan i odabir pravi su put do bogate berbe!
Comments are closed