Vlasništvo nad zemljištem je ugroženo.

Ko kontroliše našu zemlju?

Međunarodni panel eksperata za održive prehrambene sisteme (IPES-Food) nedavno je objavio svoj izvještaj pod nazivom “Land Squeeze”. Izvještaj utvrđuje da se vlasništvo nad zemljištem sve više konsoliduje u rukama nekoliko moćnih aktera, istiskujući manje poljoprivrednike, stočare, autohtone narode i druge koji tradicionalno koriste poljoprivredno zemljište.

Prema IPES-Food izvještaju, od 2000. godine, zemljište veličine gotovo dvostruko veće od Njemačke je otuđeno u transnacionalnim ugovorima širom svijeta. Oko 87 % ovih otimačkih radnji se dogodilo u regijama visoke biodiverziteta. Zabrinjava podatak da samo 1 % svjetskih farmi, onih najvećih, pod svojom kontrolom ima 70 %. Taj podatak nam govori da su mali poljoprivrednici marginalizovani.

Stanje na globalnom nivou

Izvještaj se bavi globalnim pritiscima na zemljište, a ne fokusira se samo na pojedinačne regije. Vlasništvo nad zemljištem je pod snažnim pritiskom globalizma, kolonijalizma, ali i patrijarhata.

Zemlja kao resurs na koji svi imamo pravo sve više postaje zabranjeno područje. Zbog toga je važno pravilno upravljanje zemljištem

Identifikovana su četiri glavna pokretača koji doprinose konsolidaciji zemljišta na globalnom nivou, uključujući otimanje zemljišta, deregulaciju, politike koje favorizuju brzu eksploataciju resursa i zeleno otimanje. Ovi faktori često ugrožavaju agroekologiju i biodiverzitet zemljišta. Lokalne zajednice i tradicionalni poljoprivrednici ostaju bez svog glavnog resursa i zbog toga je važno očuvanje i obnova zemljišta.

Gubimo zemljište

UN-ova Konvencije za borbu protiv dezertifikacije upozorava da će među 2000. i 2030. godinom oko 3,3 miliona hektara svjetskog poljoprivrednog zemljišta biti preplavljeno zbog širenja megagradova, urbanizacije i industrijskih projekata.

Globalne promjene u prehrambenim sistemima, uključujući intenzivnu upotrebu agrohemikalija i degradaciju tla, također doprinose smanjenju raspoloživog poljoprivrednog zemljišta.