Lišajeve često zapažamo na stablima i grmlju, što izaziva zabrinutost među voćarima. Iako se čini da njihova prisutnost ukazuje na probleme sa zdravljem biljaka, važno je razumjeti njihovu prirodu i ulogu u ekosistemu. Kako oni djeluju na drveće, odnosno voćna stabla i grmove?

Simbiotski organizmi

Lišajevi su fascinantni organizmi koji se sastoje od gljiva i zelenih algi ili cijanobakterija. Ova simbioza omogućava im da opstanu na različitim površinama, od debla drveća do kamenih i metalnih struktura. Djeluju kao jedna cjelina. Lišajevi dolaze u raznim oblicima i bojama, ali njihova pojava ne mora nužno biti znak da je stablo u opasnosti. Njihovo prisustvo je pokazatelj stanja okruženja. Prisutni su u ekološki čistim područjima, ali neke pronalazimo u gradovima. Prilagodljivost je uslovljena vrstom organizama koji učestvuju u izgradnji simbiotskog organizma. Njihovi odsustvo je obično u vezi s intenzivnom upotrebom hemijskih preparata za zaštitu biljaka.

Da li su prijetnja za stabla?

Oni nisu paraziti i ne predstavljaju direktnu prijetnju drveću, njihova prisutnost može ukazivati na druge probleme. Slabe biljke, loša cirkulacija vazduha, visoka vlažnost i zasjenjena mjesta često su idealni uslovi za njihov rast. Ispod sloja lišajeva, vlaga se loše isparava, što može stvoriti povoljno okruženje za patogene gljive koje uzrokuju bolesti. Pored toga, mogu spriječiti prodiranje sunčeve svjetlosti i vazduha do kore, što može dovesti do isušivanja grana. U slučaju da se ne preduzmu mjere, lišajevi mogu postati utočište za štetočine koje dodatno ugrožavaju zdravlje biljaka.

S obzirom na sve navedeno, važno je prepoznati kada je potrebno ukloniti lišajeve. Najbolje vrijeme za to je tokom kasne jeseni ili ranog proljeća, prije nego što započne nova vegetacija. Uklanjanje lišajeva može poboljšati izgled i zdravlje drveća, dok njihova prisutnost može biti signal za preispitivanje brige o biljkama i njihovom okruženju.

Foto: Freepik