Shopping cart

Magazines cover a wide array subjects, including but not limited to fashion, lifestyle, health, politics, business, Entertainment, sports, science,

Povtarstvo

Osam razloga zašto sjeme slabo klija i niče?

7. siječanj 2025.4 Minuta čitanja

Sjetva sjemena i njegovo nicanje predstavljaju ključne faze u procesu uzgoja biljaka, ali ponekad se dešava da sjeme ne klija ili da nicanje bude izuzetno slabo. Ovi procesi zavise od mnogih faktora, uključujući kvalitet supstrata ili zemlje, dubinu sjetve, temperaturu, vlagu i svjetlost. Razumijevanje specifičnih potreba vrste koju sijete, kao i pravilna priprema i održavanje uslova, ključni su za uspješan rast biljaka. Ako se sjetva obavi u skladu s tim faktorima, a biljke se pravilno njeguju, šanse za uspješno klijanje i zdrav rast značajno se povećavaju.

  1. Sjetva u slabo pripremljenu zemlju ili supstrat

Jedan od osnovnih razloga zbog kojih sjeme ne klija je loša priprema zemljišta ili supstrata. Ako zemljište nije dovoljno rastresito, prozračno ili bogato hranjivim tvarima, sjeme neće moći razviti korijenje i niknuti. Sjetva u takvom zemljištu može rezultirati sporim ili nikakvim klijanjem. Pravilno pripremljeno zemljište omogućava bolji kontakt sjemena s vlagom i biljnim hranivima, što je od esencijalne važnosti za nicanje.

  1. Nepravilna dubina sjetve

Dubina sjetve ima značajan uticaj na klijanje sjemena. Ako je sjeme posijano preduboko, neće imati dovoljno energije da klica izađe na površinu zemlje. S druge strane, ako je preplitko, može se osušiti ili biti izloženo nepovoljnim uslovima. Svaka vrsta biljke ima specifične zahtjeve za dubinu sjetve, sitno sjeme se obično sije pliće, dok krupnije vrste zahtijevaju dublju sjetve.

  1. Sjetva u prehladnu ili previše vlažnu zemlju

Temperatura zemljišta je ključni faktor za uspješno klijanje. Ako je zemljište previše hladno, sjeme neće moći započeti proces klijanja. Sjetva u prehladnu zemlju usporava ili potpuno zaustavlja ove procese. Previše vlažno zemljište može izazvati truljenje sjemena ili pojavu gljivičnih oboljenja. Optimalna temperatura za klijanje većine biljaka je oko 20°C, dok neke toploljubive vrste, poput paprike ili patlidžana, zahtijevaju temperaturu od 25 do 28°C.

  1. Suša nakon sjetve ili tijekom klijanja

Nedostatak vode nakon sjetve ili u fazi klijanja može dovesti do izostanka nicanja. Sjeme mora upiti vodu da bi započelo klijanje, a suša u tom periodu može ometati ovaj proces. Ako zemljište postane suho prije nego sjeme nikne, klijanje će biti oslabljeno ili potpuno zaustavljeno. Pravilno zalijevanje, uz održavanje optimalne vlažnosti zemljište, ključno je za uspješan razvoj biljaka.

  1. Sjetva u zaraženu zemlju ili prekomjerno korištenje đubriva

Zaraženo zemljište, bilo zbog bolesti ili štetočina, može spriječiti klijanje sjemena. Prije sjetve, ono treba biti pravilno dezinfikovano kako bi se uklonili svi patogeni koji mogu utjecati na klijanje. Prekomjerno korištenje đubriva može prouzročiti previše soli u zemljištu, što može ometati rast i razvoj sjemena. Važno je koristiti odgovarajuću količinu đubriva kako bi zemljište bilo plodno, ali ne i preopterećeno hranjivim tvarima.

  1. Problemi sa skladištenjem sjemena i njegovom starošću

Starost sjemena je često presudna za klijavost. Što je sjeme starije, to je veća šansa da izgubi svoju sposobnost klijanja. Sjeme treba čuvati u odgovarajućim uslovima, hladnom i suhom prostoru, daleko od direktne sunčeve svjetlosti i vlage. Neke vrste sjemena mogu zadržati klijavost i do deset godina, dok druge vrste gube klijavost nakon samo godinu dana (peršin). Sjeme koje je skladišteno u lošim uslovima, može biti osjetljivo na napad glodara i drugih životinja koje ga mogu pojesti.

  1. Nedostatak svjetlosti i visoka vlažnost

Svjetlost je važna za klijanje određenih vrsta biljaka, poput celera i bosiljka, koje ne zahtijevaju prekrivanje zemljom. Nedostatak svjetlosti može izazvati izduživanje mladih biljaka, što slabi njihovu strukturu i čini ih podložnijim polijeganju. Previsoka vlažnost supstrata u kombinaciji s visokom temperaturom može izazvati pojavu plijesni i drugih bolesti koje negativno utječu na klijanje.

  1. Štetočine i bolesti

Ptice, glodari i druge životinje često mogu pojesti sjeme prije nego što ima priliku da nikne. Ove štetočine predstavljaju značajan problem, naročito u baštama ili poljima gdje se sjeme sije u otvorenom prostoru. Osim toga, razne bolesti mogu napasti sjeme ili mlade biljke mogu usporiti ili spriječiti nicanje.

Foto: Pexels

Comments are closed

Povezani članci