Krupne plodove patlidžana nisu nikakva tajna.
Koji su ciljevi rezidbe?
Kada uzgajamo povrće u baštama i vrtovima veoma često su nam u fokusu povrtne vrste poput paprike, paradajza i krastavca, a zaboravljamo da je rezidba potrebna i patlidžanima.
Dobro izvedena rezidba smanjuje količinu nadzemne mase za čiju izgradnju biljka troši hraniva. Zbog toga formira više sitnijih plodova. Uklanjanjem viška zelene mase pomažemo biljci da izgradi jak imuni sistem i bude otpornija na bolesti i štetočine, hraniva se usmjerava na manji broj plodova koji budu krupniji.
Bolje je provjetravanje unutar krošnje, prodiranje svjetlosti što olakšava preventivne mjere u cilju zaštite biljaka. Potrošnja zaštitnih sredstava je manja, manja je zalivna norma, ali i potreba za biljnim hranivima.
Šta trebamo uraditi?
Rezidba se sastoji od uklanjanja zaperaka i prvih listova, a počinje kada biljka dostigne visinu 30 do 35 cm. Tada započinjemo uklanjanje najdonjih listova koji leže na zemlji. Kada se biljka formira prestajemo sa otkidanjem donjih, najstarijih listova koji dodiruju zemlju. U slučaju da su ti listovi zdravi i ne dodiruju zemlju bolje ih je ostaviti, jer učestvuju u ishrani biljke koja se razvija.
Fotografija prije uklanjanja zaperaka
Zaperke uklanjamo na isti način kao i kod paradajza. Nalaze se u račvištu između lista i stabla. Kao i kod paradajza cvjetovi su direktno na stablu.
Problem kod uklanjanja na biljkama patlidžana je što oni rastu veoma brzo, mnogo brže nego kao što je to slučaj sa paradajzom. Sama biljka je robusnija, veća, jača i daje veoma snažne zaperke koji se lako uklanjaju dok su mali. Ako su zaperci veći i deblji bolje je da koristite makaze.
U nekim slučajevima dio zaperaka ostavite, ali sa njih skidajte dodatne zaperke koji će se razvit. Uloga zaperaka koje ostavite je da štite plodove od prejakog sunca.
Prilikom uklanjanja zaperaka pazite na bodlje koje biljke patlidžana imaju. Dobra ideja je da nosite rukavice ako ne želite da se ozlijedite.
Comments are closed