Prava sadnja voćnih sadnica ne zavisi samo od kvaliteta zemljišta i svjetla, odabira vrste, sorte i sadnica, važno je znati koje biljke se slažu, a koje doslovno ratuju pod zemljom i nad zemljom. Nauči kako da tvoj voćnjak ne postane bojno polje.

Da li planirate sadnju voćnih sadnica? Pred nama je idealno vrijeme da to odradimo. San mnogih je da imaju svoj mali voćnjak sa različitim voćnim vrstama i sortama, ali šta kada sadnicama damo sve što trebaju (vodu, sunce, đubrivo) i opet ništa? Ili dobro krene, a tokom vremena zakržlja ili se osuši. Možda nije problem u sadnicama i nabrojanim faktorima, možda su mu samo komšije „toksične“. U svijetu biljaka, kao i kod ljudi, neki se slažu bolje, a neki nikako. Jedno je imati voćke, a drugo je imati voćnjak koji raste, razvija se, cvjeta i donosi plodove. Vrijeme je da naučiš o kompatibilnosti voćki, ko s kim može, a ko ne može ni da dijeli sjenku.

Zašto je važno znati koje se voćke slažu?

Voćne sadnice koje sadimo su konkurenti, takmiče se za prostor, vodu i hranjive materije. Svaka od njih ima jače razvijen korjenov sistem, neke rastu više, druge imaju krošnju veće zapremine i tako potiskuju svoje komšije. Često možemo vidjeti da veće stablo zasjenjuje manje. Osim toga, sva voćna stabla ispuštaju hemikalije koje štetno djeluju na svoje komšije. Ova osobina je poznata pod nazivom alelopatija. Blizina srodnih vrsta, kao i blizina sorti i hibrida iste vrste znače da se lakše prenose i šire bolesti i štetočine. U nekim slučajevima susjedna stabla mogu biti razlog lošeg oprašivanja.

Zato, prije nego kreneš saditi, uzmi papir i olovku, zapiši šta želiš da sadiš, i provjeri da li će se te biljke slagati?

Koje voćke se međusobno ne podnose?

Veliki broj ljudi čak i ne razlikuje ove dvije voćne vrste, ali se one ne podnose. Kod njih je izražen prenos bolesti i loše oprašivanje kada se posade jedna pored druge. Višnja izrazito ne podnosi blizinu trešnje i s vremenom se može osušiti, ako su preblizo. Stablo trešnje je robusnije, usvaja više vode i hraniva, izlučuje materije koje štete, zasjenjuje. Sadite ih na razmaku ili sadite različite sorte daleko jedne od druge.

Još dva voćna srodnika se ne podnose, breskva i kajsija. Veliki problem su zajedničke bolesti, od koji prednjače kovrdžavost lista i monilija. Što su bliže to je brže širenje zajedničkih oboljenja i štetočina. Sličan je slučaj sa jabukom i kruškom. Imaju iste bolesti i štetočine, ali veliku konkurenciju za prostorom. Zbog toga ih je najbolje saditi na razmaku najmanje od 4 do 5 m.

Orah može biti veliki problem, posebno u malim amaterskim voćnjacima. Tokom vremena razvija ogromnu krošnju, a korijen zauzima mnogo veći prostor pod zemljom. Poznat po tome što sadrži juglon, materiju koja je štetna za veliki broj biljnih vrsta. Sadite ga na kraju parcele ili dalje od drugih voćnih stabala. Na njega je izuzetno osjetljiva vinova loza i velika vjerovatnoća je da će se osušiti, ako je posadite preblizu orahu.

Kupine i maline se šire u prostoru i osvajaju zemljište. Tako otimaju prostor za razvoj korijena voćnih sadnica.

Voće i drveće

U svijetu drvenastih biljaka najpoznatiji primjer nepodnošenja je između šljive i breze. U ovom slučaju breza će potiskivati šljivu i otimati joj vodu, hraniva i prostor.

Problem u rastu i razvoju voćnih sadnica i stabala mogu stvarati zimzelene vrste. Bor, čempres, smrča se često sade kao ukrasno bilje, ali oni zakiseljavaju zemljište. Njihove guste krošnje cijele godine stvaraju jaku sjenu, a zemlja ostaje prevlažna, naručito tokom kišnog period. Snijeg se duže zadržava. Zbog takvih uslova korijenje voćaka je podložnije truljenju. Sadite ih dalje od voćnih stabala.

Koje voćke vole samoću?

Kao i kod ljudi i u svijetu voćaka postoje vrste koje vole da su udaljene od ostalih stabala. Na prvom mjestu je kruška koja jednostavno ne voli biti u gužvi, stisnuta. Mali prostor i previše drveća okolo neće odgovarati ni breskvi. Orah zbog juglona sadite dalje, kao i ptičju trešnju koja je domaćin štetnim insektima.

Foto: Freepik