Na naslovnoj fotografiji su svježe lignje, ali kada na polici supermarketa ugledamo besprijekorno bijele morske plodove, rijetko pomislimo da su možda tretirane hemikalijom koju mnogi od nas imaju u kućnoj apoteci, vodikovim peroksidom (poznatijim kao hidrogen peroksid). Da, riječ je o istoj supstanci koja se koristi za dezinfekciju rana, posvjetljivanje kose ili sterilizaciju površina.

Ova praksa se u nekim zemljama smatra legalnom, ali i dalje ostaje kontroverzna, često prikrivena, i gotovo nikada jasno označena. Kod nas  i širom regiona zakonski okvir je nejasan, a potrošači uglavnom ne znaju da se ovako nešto uopšte dešava.

Kako kupovati sigurno?

Najbolji način da izbjegnete ovako tretirane proizvode je da kupujete cijele, neočišćene glavonošce (sipe, lignje, hobotnice), jer se peroksid ne može koristiti dok životinja nije eviscerirana, odnosno dok joj utroba nije izvađena. Ako ih kupite u originalnom stanju i zamolite prodavača da ih očisti pred vama, imate mnogo veću šansu da dobijete prirodan, netretiran proizvod.

Kupujte od lokalnih ribara, manjih ribarnica i provjerenih prodajnih mjesta. Tražite informacije o porijeklu i načinu prerade.

Zašto se morski plodovi tretiraju hidrogen peroksidom?

Cilj nije sterilizacija ili produženje svježine, već isključivo vizuelni efekt. On uklanja prirodne mrlje, sivilo i mirise koji se pojavljuju kod lignji i sipa koje su dugo skladištene ili zamrzavane. Rezultat je savršeno bijela boja mesa, bez prirodnih nijansi i bez mirisa.

Drugim riječima, izgled vara, jer ovako tretiran proizvod i dalje može biti star, nepravilno skladišten ili čak opasan za zdravlje.

Šta kaže zakon (i zašto je to problem)?

U Evropskoj uniji, vodikov peroksid nije priznat kao prehrambeni aditiv, ali se često koristi kao tzv. pomoćno sredstvo u preradi. U praksi to znači da ne mora biti naveden na deklaraciji, što potrošačima oduzima pravo na informisani izbor.

Kod nas često praksa korištenja sredstava poput peroksida ostaje u sivoj zoni. Ako se koristi za dezinfekciju površina, to je dozvoljeno. Ali kada je svrha izbjeljivanje mesa ili prikrivanje starosti proizvoda, onda se to tretira kao neprihvatljivo.

Zdravstveni rizici nisu zanemarivi

Ako se proizvod dugo skladišti i neadekvatno čuva, može doći do stvaranja histamina, spoja koji izaziva trovanje hranom sa simptomima poput osipa, glavobolje, mučnine i ubrzanog pulsa. Tretiranje peroksidom ne rješava ovaj problem već ga samo zamaskira.

Takođe, iako se hidrogen peroksid u malim količinama razgrađuje na vodu i kiseonik, ostaci hemikalije u proizvodu mogu nadražiti sluzokožu, izazvati stomačne tegobe ili reakcije kod osjetljivih osoba.

Kako prepoznati da su sipe ili lignje tretirane?

Obratite pažnju na sljedeće znakove:

1. Savršeno bijela boja, bez ikakvih mrlja, sjena ili sivkastih tonova koji su inače prirodni.
2. Neutralan ili hemijski miris, umjesto blagog, slanog mirisa mora, dobićete neutralan miris koji nije karakterističan za vrstu.
3. Neobično čvrsta ili gumasta tekstura nakon kuhanja.
4. Nema deklaracije o tretiranju, što je najčešće slučaj.

Foto: Freepik