Počupali smo glavice crvenog i bijelog luka. Šta sad? Iskoristite ovu priliku za sjetvu ili sadnju kultura koje brzo rastu i mogu dati plodove prije ili tokom jeseni. Takva praksa ne samo da omogućava dodatnu berbu, već i čuva strukturu i plodnost zemljišta, smanjuje pojavu korova i doprinosi ravnoteži u biljnom mikroekosistemu. Ipak, važno je znati da luk ostavlja određene biološke tragove u zemljištu koji utiču na to šta se smije i ne smije saditi nakon njega.

Dobro iskorištavanje gredica nakon žetve luka donosi višestruke koristi – drugu berbu, zdravije zemljište i efikasniji baštenski ciklus. Ključ uspjeha leži u poznavanju biljnih potreba, pravilnom plodoredu i dobroj pripremi zemljišta. Pratite prirodne ritmove, izbjegavajte biološke greške i vaša bašta će vam uzvratiti zdravim i obilnim plodovima sve do kasne jeseni.

Šta ne saditi nakon luka? Biološki rizici i plodored

Crveni i bijeli luk pripadaju porodici Alliaceae i za sobom ostavljaju zemljište naseljeno specifičnim gljivicama, bakterijama i insektima, poput tripsa, lisnih ušiju i lukove muhe. Ako se odmah nakon njih sade biljke iz iste ili srodne porodice, postoji povećan rizik od ponovne infekcije patogenima iz zemljišta, jednostranog iscrpljivanja biljnih hraniva iz zemlje, slabijeg klijanja i rasta novih kultura.

Izbjegavajte sadnju svih srodnika odmah nakon vađenja crvenog i bijelog luka, jer uzastopna sadnja pogoršava prisutnost bolesti. Poriluk, vlasac i druge srodne vrste dijele iste štetočine i gljivične bolesti. Lukovičaste biljne vrste (ukrasni lukovi, narcisi) dodatno opterećuju zemljište i povećavaju rizik od truleži. Pridržavajte se pravila plodoreda. Na isto mjesto sadite biljke iz iste porodice tek nakon 3 do 4 godine.

Izvadili ste luk i kako da pripremite zemlju?

Pravilna priprema gredice je ključna za uspješan nastavak sezone. Cilj je obnoviti zemljište koje je nakon luka često zbijeno i osiromašeno hranjivim tvarima. Temeljito uklonite preostale lukovice, lišće i korijenje. U zavisnosti od stanja zemljišta, vremenskih prilika i sistemu uzgajanja pristupite obradi zemljišta. U klasičnoj poljoprivredi dovoljno vlažno zemljište se prekopava na dubinu između 20 i 25 cm kako biste razrahlili zemlju i omogućili dobar protok zraka i vode. Ako je zemlja prekriven malčom, ukloni ga u zavisnosti od sjetve ili sadnje određene kulture. Za neke vrste malč se potpuno uklanja, za druge se prave rupe u malču,dok za treće pravimo kanale u malču i zemlju kako bi obavili sjetvu u redove.

Korigujte pH vrijednosti i po potrebi obavite kalcifikaciju. Lukovi preferiraju blago kiselo zemljište sa pH 6 do 6,5. Ako je pH ispod 6 dodajte kreč ili dolomitno brašno kako biste uravnotežili kiselost. Obogatite zemljište organskom materijom. Dodajte kompost ili granulirani stajnjak u količini od 2 do 3 kg/m². Time obnavljate izgubljene hranjive materije i potičete mikrobiološku aktivnost. Na kraju usitnite grude zemlje i izravnajte površinu. Nakon sjetve lagano pritisnite zemlju kako biste poboljšali kontakt sjemena sa zemljom i olakšali klijanje.

Šta saditi nakon lukova u drugom dijelu sezone?

Nakon pravilne pripreme zemlje, gredica je spremna za sadnju novih kultura. Birajte biljke koje imaju kratak vegetacijski ciklus, nisu iz iste botaničke porodice kao luk i dobro podnose ljetne i rane jesenske uslove. Birajte vrste i sorte koje brzo rastu, otporne su na ljetne vrućine i ne idu brzo u cvijet. Sorte mrkve sa kratkim korijenom, ljetne rotkvice, ljetne zelene salate, rukola, vlasac, kopar, peršun. Slanutak dobro podnosi ljetne uslove, a dodatni benefit je što obogaćuje zemljište.

Ako se odlučite za sjetvu, odnosno sadnju krajem ovog mjeseca i tokom avgusta odlučite se za povrće koje podnosi niže temperature i može da raste do kasne jeseni. Odlične su razne kupusnjače, špinat, novozelandski špinat, a na jugu i razne tikvice kratke vegetacije. Tamo gdje je moguće uzgajate krastavce. To kod mene nije moguće, jer je riječna dolina i javljaju se rane jesenje magle koje onemogućuju uzgajanje krastavca u postrnoj sjetvi. Nemoguće je u našim uslovima usjev krastavca odbraniti od plamenjače i poslije od pepelnice. U suštini je moguće, ali previše maltretiranja i potpuno je neisplativo da se time opterećujemo

Ne planirate drugu žetvu

U ovom slučaju obavlja se sjetva pokrivnih kultura koje obnavljaju zemlju. To su u prvom redu mahunarke, grašak i pasulj, jer usvajaju azot i pripremaju zemlju za narednu sezonu. Sadržaj humusa možete brže podići, ako posijete faceliju i/ili grahoricu koje brzo rast. Korijander, bosiljak, estragon  ne samo da obogaćuju gredicu, već privlače i korisne insekte poput oprašivača i predatornih osa.

Izbjegnite greške

U drugoj polovini sezone sjetva, odnosno sadnja može biti izazovnija zbog vremenskih uslova. Nastojte da izbjegnete zbijanje zemljišta. Previše rastresita zemlja bez laganog pritiska otežava klijanje. Nakon sjetve, blago pritisnite zemlju rukom ili daskom. Obratite pažnju da li je zemljište dovoljno snabdjeveno vlagom, jer mlade biljke zahtijevaju redovno i plitko zalijevanje, posebno u ljetnim danima.

Poštujte plodored, jer ponovno uzgajanje istih kultura dovodi do nakupljanja patogena i iscrpljivanja biljnih hraniva iz zemljišta. Biljke su poput ljudi. Zamislite sebe da jedete, spavate, radite i ostavljate fekalije u istoj prostoriji. U takvim uslovima opstanak u prostoru bi bio nepodnošljiv. Isto se dešava i sa biljkama. I one u zemlju ispuštaju razne materije, jednostrano iz zemlje uzimaju hraniva, privlače patogene i prourokovače bolesti što na kraju dovodi do pada prinosa i drugih posledica.

Foto: Ranka Vojnović