Na prvi pogled gotovo neprimjetna, koprivina ili baštenska grinja ili crveni pauk (Tetranychus urticae) može u vrlo kratkom roku izazvati ozbiljne probleme u plastenicima, baštama, na otvorenim poljima, voćnjacima i cvijetnjacima, kao i na sobnom bilju. Ova sićušna štetočina voli toplotu, suh period ljeta i gusto zasađene biljke. Kada se jednom pojavi, brzo se širi i, ako se na vrijeme ne prepozna i suzbije, može uništiti cijeli zasad povrća, začinskog, ljekovitog i ukrasnog bilja, dok voće koje napada iz godine u godinu slabi i čini podložnijim pojavi infekcija i napadu drugih štetočina.

Ova grinja nije štetočina koju treba ignorisati. Njena sposobnost da neprimjetno uđe u zasad, a zatim u rekordnom roku napravi ogromnu štetu, čini je jednim od najopasnijih neprijatelja plasteničke i poljoprivredne proizvodnje. Ključ je u redovnom nadzoru, brzoj reakciji i pametnom korištenju zaštitnih sredstava. Prevencija je, kao i uvijek, najbolja zaštita.

Pogledaj donju stranu lista

Larve i odrasle jedinke se hrane biljnim sokovima, najčešće s donje strane listova. Iako djeluje bezazleno, reproduktivna sposobnost je ogromna i u toku jedne sezone može imati desetine generacija. Štetu prave skoro svi oblici razvoja što je dodatna otežavajuća okolnost za uzgajivače.

Najčešće napada paprike, krastavce, paradajz, vinovu lozu i razne vrste voća (šljive, jabuke). Na napadnutim listovima javljaju se male žućkaste tačke koje su posledica isisavanja biljnog soka. Na donjoj strani listova, posebno na ćoškovima, primjetno je prisustvo tanke paučine. Kako se broj grinja povećava, cijeli listovi žute, suše se i otpadaju. Cijela biljka može da ogoli, gubi snagu, usporava rast i na kraju propada. Indirektno, zbog sisanja biljnih sokova iscrpljena biljka smanjuje plodonošenje, a kvalitet plodova i njihova težina su manji.

Ono što dodatno komplikuje situaciju jeste činjenica da su ovi simptomi često zamijenjeni s nedostatkom hraniva ili oštećenjem od sunca. Zbog toga štetočina ostaje neotkrivena dok već ne napravi ozbiljnu štetu. Nabavite lupu (povećalo), jer su veoma malihdimenzija i jedva se primjećuju, kao crvene tačkice (odrasle jedinke) ili još manje žućkaste (jaja).

Lako se šire na okolne biljke

Za razvoj grinja su potrebni visoka temperatura, suh vazduh i gusta sadnja, a sve to im najbolje obezbijeđuju zatvoreni prostori, poput plastenika ili kuća i stanova. Zbog toga se u zaštićenim uslovima mnogo brže razmnožavaju i teže ih je suzbiti. Čak i nekoliko jedinki može dovesti do potpunog propadanja biljke.

Veoma lako se prenose rasadom, sadnicama i vjetrom. Opasnost su i alat, oprema, mehanizacija, jer su mali. Kupovina novog sobnog bilja može biti rizična i zbog toga kupljene saksije sa biljkama moramo držati odvojeno neko vrijeme kako bi isključili prisustvo

Prirodna rješenja: Saveznici iz biljne apoteke

Redovno pregledajte donje strane listova. Sa povrća, ukrasnog i ljekovitog bilja uklanjajte napadnute listove i dijelove biljaka. Naravno, ovo će djelovati kada se radi o početnom napadu. Održavajte optimalnu vlažnost, grinje ne vole vlagu. Prilikom sadnje poštujte razmak sadnje i izbjegavajte pregustu sadnju.

Priroda daje brojne biljke od kojih možemo napraviti sredstva za suzbijanje ove štetočine. Jedan od najefikasnijih bioloških pristupa je uvođenje predatorske grinje (Phytoseiulus persimilis), koja se hrani štetnim grinjama i može brzo smanjiti njihovu populaciju u zatvorenim i otvorenim uslovima.

Osim korisnih insekata, tu su i biljni pripravci koje možete sami napraviti. Odlični su od: bijelog luka, hrena, maslačka, sjemena nevena, ovojnih listova glavice crvenog luka (lukovine), duhana, zaperaka paradajza i brojnih drugih biljnih vrsta. Na primjer, čaj od hajdučke trave (oko 800 g biljke na 10 litara vode) efikasno djeluje protiv grinja, kao i rastvor od bijelog luka, koji se priprema namakanjem 170 g usitnjenog bijelog luka u 1 l vode preko noći. Prskanje se ponavlja sedmično, ili češće u slučaju jače najezde, svaka tri do četiri dana.

Još jači pripravak uključuje fermentaciju 500 g bijelog luka u 3 l vode tokom pet dana u tamnoj prostoriji koja je topla, a zatim se koristi razblaženo (60 g na 10 l vode) uz dodatak 50 g sapuna za bolje prianjanje.

Odlično sredstvo možete napraviti od listova hrena. Uzmite plastičnu posudu i napunite jednu trećinu usitnjenim listovima hrena. Ulijte vodu da napunite posudu i ostavite 2 h. Tečnost procijedite i odmah koristite za tretiranje. Tretiranje možete ponoviti za 10 do 15 dana.

Foto: Wikipedija