Ako ste ikada otvorili kompostnu posudu i osjetili jak, neugodan miris, niste sami. Slično se može desiti i sa kompostnom hrpom. Iako se kompostiranje često poistovjećuje s mirisom prirodne razgradnje organske materije, istina je da pravilno vođen proces ne bi trebao imati miris koji je neugodan i tjera na povraćanje. Zapravo, to je često signal da nešto radite pogrešno. Dobra vijest? Većina tih grešaka se lako ispravlja.

Šta nam miris govori?

Ako primijetite neugodne mirise, vjerovatno je u pitanju loš izbor sastojaka, loš omjer ili nedostatak zraka. Uz nekoliko jednostavnih koraka, vaš kompost može postati tihi, korisni saveznik vašem vrtu/bašti.

1. Miris može otkriti uzrok

Kiselkast ili miris pokvarenog znači da je previše zelenog materijala, npr. ostataka hrane. Ako je miris više sličan mirisu pokvarenih jaja, to znači nema ventilacije hrpe, nestalo je kiseonika i razvili su se anaerobni procesi razgradnje. Kada pogriješimo sa omjerom materijala, razviće se miris amonijaka kojipokazuje da smo stavili više materija bogatih azotom.

1. Pogrešni sastojci = pogrešan rezultat

Ne može sve iz kuhinje završiti u kompostu. Meso, mliječni proizvodi i kosti nikako ne pripadaju tu. Ne samo da izazivaju neugodne mirise već privlače štetočine i glodare. U kompost smijemo staviti zeleni materijali (kore od voća, talog kafe, ostatci povrća) i smeđi materijali (suho lišće, slama, grančice, karton, papir). Izbjegavajte zabranjene sastojke kao što su: meso, riba, kosti, mlijeko i mliječne proizvode. Ovi sastojci se sporo razgrađuju, privlače glodare i smrde.

2. Pravilna ravnoteža je ključ bezmirisnog procesa

Zaboravite na improvizaciju, jer kompost traži tačan omjer ugljika i dušika. Stručnjaci preporučuju omjer 3:1, odnosno tri dijela „smeđeg“ (ugljik ili karbon) na jedan dio „zelenog“ materijala (dušik ili azot). Previše kuhinjskog otpada bez dovoljno ugljika/karbona vodi do truljenja i smrada, dok pravilan balans omogućava efikasnu razgradnju bez neugodnog mirisa.

3. Što sitnije, to bolje

Veliki komadi hrane ne samo da se sporije razgrađuju, već i proizvode više smrada. Kako bi to izbjegli potrebno je otpatke usitniti, jer se tako brže razgrađuju, a procesi truljenja nemaju vremena da se razviju. Svaki sloj otpada prekrijte smeđim materijalom.

4. Kompostu treba vazduha

Bez vazduha, on prelazi u anaerobni režim i tada počinje stvarati prepoznatljiv smrad. Zbog toga redovno okrećite ili prebacujte kompostnu hrpu, tako ćete osigurati dobro prozračivanje hrpe i spriječiti zbijanje materijala. Mikroorganizmi koji razgrađuju otpad trebaju oksigen da bi radili efikasno i bez smrada.

Foto: Freepik