Opalo lišće je bogatstvo jeseni koje možemo iskoristiti na mnogo načina. Prednost je što ga ima mnogo, što je besplatno i izuzetan materijal koji koristimo na različite načine.

Termoizolator i malč

Na lokalitetima gdje su zimske temperature veoma niske opalo lišće se može iskoristiti kao termopokrivač za trajnice, ukrasne i voćne grmove. Pravi je spas za grmove ruža i mlade voćne sadnice. Pri upotrebi opalog lišća treba paziti da potiče sa zdravih stabala, da na njemu nema simptoma biljnih bolesti, jer mogu biti prenosioci prouzrokovača biljnih bolesti. Sakuplja se prije povlačenja insekata i drugih organizama na zimski san u opalom lišću.

Sloj lišća sprečava promrzline na nadzemnom sistemu, štiti od hladnog vjetra, smanjuje oscilaciju temperature, djeluje kao temperaturni izolator, što je posebno važno kod zaštite korijen. Različitim materijalom i drvenim okvirima se opalo lišće drži oko grma i sprečava da ga vjetar odnese. U proljeće, kada prođe opasnost od kasnih mrazeva, uklanjamo ovaj sloj. Najbolje je da ga odnesemo na kompostište.

Pored toga, opalo lišće možemo iskoristiti za malčiranje, što će uzgajanim biljkama pomoći kod zadržavanja vode u zemljištu, sprečava rast korova i štiti od temperaturne oscilacije. Sloj malča treba da je debljine od 5 do 15 cm oko osnove grmlja i debla voćaka. Pazite da ne dodiruje korjenov vrat, jer može izazvati uvenuće. U proljećnom periodu uklanjamo malč ili ga izmiješamo sa površinskim slojem zemljišta okolo debla. To će poboljšati strukturu i kvalitet zemljišta.

Kompostiranje i priprema humusa

Najčešće opalo lišće koristimo za kompostiranje kao smeđi materijal. U procesu razlaganja lišća i organske materije nastaje prirodno đubrivo koje obogaćuje zemljište biljnim hranivima, poboljšava strukturu i vodno-vazdušni kapacitet.

Omjer smeđih i zelenih materijala treba da je 1:1. Ne koristiti listove sa oboljelih stabala i koje ima simptome oboljenja. Potrebno je povremeno prevrnuti kompostnu hrpu što će uticati na prozračivanje i brzinu procesa razlaganja. Po potrebi obavite zalijevanje hrpe.

Osim za pripremu komposta, lišće možemo iskoristiti za pripremu humusa ili listinca. Ovaj proces je dugotrajan. Ovakvo đubrivo je idealno za teška, glinovita zemljišta, jer poboljšava vodno-vazdušni kapacitet, poboljšava zadržavanje vode. Odličan je za dodavanje u sadne rupe prilikom sadnje grmlja i stabala.

Sakupljenu gomilu lišća povremeno promiješamo i zalijemo. Kako bi održali stalnu vlažnost potrebno je prekriti gomilu. Nakon nekoliko sezona lišće se potpuno razloži.

Odlično je za formiranje gredica

Razlaganje opalog lišća, kao i svake organske materije, oslobađa toplotu koja stvara povoljne uslove za rast povrća. Formiranje toplih gredica  započinje kopanjem rova ili postavljanjem okvira gredice. Na dno se može staviti metalna mrežica kao bi spriječili ulazak glodara. Zatim stavljamo granje, zatim sitnije grančice, stabljike biljaka, opalao lišće, pokošenu travu, biljne ostatke iz bašte, organsku materiju (stajnjak, humus ili kompost) i na vrh dolazi plodna zemlja. Ovako pripremljene gredice ostavljamo do proljeća kada sijemo ili sadimo povrće.

Foto ilustracija: https://www.freepik.com/free-photo/plastic-fan-rake-pile-dry-golden-leaves-autumn-season-view-from-raked-leaves-with_74580521.htm#fromView=search&page=1&position=9&uuid=b80f9389-d749-46d2-a8b5-9206b7bf48ca