Svjetski dan zemljišta, koji se obilježava svake godine 5. decembra, podsjeća nas na vitalnu ulogu koju zemljište igra u životu na Zemlji. Ono je osnovni resurs koji omogućava proizvodnju hrane, održava biološku ravnotežu i doprinosi zdravlju ekosistema. Međutim, u posljednjim decenijama, sve je veći pritisak ljudskih aktivnosti poput zagađenja, erozije i prekomjerne upotrebe. Ovogodišnja tema, „Briga o zemljištu: mjeri, nadgledaj, upravljaj“, naglašava važnost prikupljanja tačnih podataka o zemljištu kako bi se osigurao njegov održiv razvoj i očuvanje za buduće generacije.

Najveća šteta na obradivim površinama i pašnjacima

Svjetski dan zemljišta 2024. godine obilježen je globalnim događanjima i isticanjem ključne potrebe za održivim upravljanjem zemljištem. Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO ističe kako su tačni podaci o zemljištu presudni za razumijevanje njegovih svojstava, što omogućava donošenje odluka za očuvanje ovog neprocjenjivog resursa. Generalni direktor FAO-a, QU Dongyu, u svom video obraćanju na službenoj proslavi održanoj u Pak Chongu, Tajland, naglasio je kako je globalno 1,6 milijardi hektara zemljišta degradirano usled ljudskih aktivnosti, a od toga čak 60 posto štete nastaje na obradivim površinama i pašnjacima.

Za preokretanje ovog negativnog trenda, FAO poziva na hitnu implementaciju održivih praksi u upravljanju zemljištem, zasnovanih na tačnim podacima, koji omogućavaju veći prinos hrane i zaštitu ekosistema. Poljoprivredna proizvodnja mora rasti za 60 posto do 2050. godine kako bi zadovoljila globalnu potražnju za hranom, a održivo upravljanje zemljištem moglo bi povećati proizvodnju hrane do 58 posto.

Interesantne činjenice

• Može proći i do 1000 godina da se stvori samo 2 do 3 cm zemlje.
• U kašičici zemlje ima više živih organizama nego što ima ljudi na Zemlji.
• 95 posto naše hrane dolazi iz zemlje.
• Zemljište je resurs koji bi kroz održivo upravljanje mogao proizvesti do 58 posto više hrane.
• Zemljište obezbeđuje 15 od 18 prirodnih hemijskih elemenata neophodnih za biljke.
• Zemljište je sve siromašnije. U poslednjih 70 godina sadržaj vitamina i minerala u njemu je drastično smanjen. Zbog toga su dvije milijarde ljudi svjetskog stanovništva pogođeno nedostatkom vrijednih mikronutrijenata, pojavom koja se još naziva skrivena glad.
• Postotak degradiranog zemljišta se popeo na 33 posto.
• Do 2050. godine poljoprivredna proizvodnja se mora povećati za 60 posto kako bi se zadovoljila svjetska potražnja za hranom.

Foto: Freepik