Biljke su kao i mi, ljudi. Ponekad se razbole, prebole i nastava dalje, ali nekad bolesti mogu dovesti do uvenuća. Fitopatologija se bavi proučavanjem bolesti biljaka, kako one nastaju, šta ih prouzrokuje, kakvi uslovi pogoduju njihovom nastanku i razviju. Takođe, fitopatologija da je odgovor kako preventirati, spriječiti, nastanak biljnih bolesti, kako ih kontrolistati.

Bolesti – vječni pratitelj biljaka

Od kada postoje biljke, postoje i bolesti i štete koje prouzrokuju. Gubici koje one prouzrokuju na nekim lokalitetima mogu biti potpuni. Osim biljaka, nanose štetu zdravlju ljudi i životinja, a mogu devastirati životnu sredinu. Sve biljne bolesti prema osnovnom uzroku možemo podijeliti na dvije grupe: abiotske i biotske.

Abiotske nazivamo neinfektivnim bolestima, jer su razlozi njihovog nastanka nežive prirode. Glavni razlog njihovog nastanka može biti iz okruženja. To su visoke temperature, suša, niske temperature, mraz, nedostatak hraniva, višak vlage, razna zagađenja (vode, vazduha). Pogađaju samo one biljke koje su izložene djelovanju određenog ili određenih faktora i ne prenose se na druge biljke.

U drugoj grupi su biotske ili patogene bolesti čiji su prouzrokovači živi i one se prenose sa biljke na biljku. Najčešći prouzrokovač su fitopatogene gljivice, a zatim bakterije, virusi, nematode, parazitske biljke. Ovi organizmi parazitiraju u tkivu domaćina, izazivajući promjene na jednom dijelu ili na cijeloj biljci. Oni sami nisu u stanju da stvore vlastitu hranu i crpe je iz tkiva biljke domaćina.

Neki prouzrokovači su vezani samo za jednu biljnu vrstu i cijeli životni ciklus provode u njima.

Primjer za to je oboljenje poznato pod nazivom plamenjača. Iako nam izgleda da se radi o jednoj gljivici koja izaziva plamenjaču na svim biljkama u stvarnosti nije tako. Imamo plamenjaču krastavca koja napada tikvenjače, a najviše se javlja na krastavcu, zatim na tikvicama, ali i na dinjama, lubenici. Plamenjača krompira napada krompir i srodne vrste (paradajz, patlidžan), ali nikad neće inficirati suncokret. Za njega je rezervisana plamenjača suncokreta. Za sve navedene plamenjače prouzrokovač su gljivice koje ne moraju biti ni u istom rodu. Mehanizam njihovog djelovanja ne mora biti isti, kao ni domaćini, ali su simptomi zajednički za ovu grupu oboljenja.

Za nastanak nekih bolesti neophodno je da gljivica ima dva domaćina kako bi prošla sve svoje faze razvoja. Takvo oboljenje je hrđa kruške. Ova gljivica treba dva domaćina: krušku i kleku. Ako u blizini kruške nema kleke neće ne ni bolest ispoljiti bez obzira na optimalne uslove.

Foto: Pixabay