Simptomi kovrdžavosti breskve se javljaju u toku vegetacije i mnogi tek tada pitaju kako zaštiti breskve i kajsije. Međutim, jesen je pravo vrijeme kada treba obaviti zaštitu i spriječiti infekcije tokom proljeća.

Mala gljivica, veliki problem

Ovo oboljenje izaziva gljivica Tafrina deformans. Pored breskve i kajsije može da izazove infekciju badema, šljive, trešnje i višnje. Sve sorte nisu jednako osjetljive i to je značajno za područja gdje se više javlja. Nastanku infekcije pogoduje prohladno i kišovito proljeće.

Rast gljivice prestaje na temperaturi ispod 7 i iznad 27 °C. Do infekcije dolazi tokom proljeća kada se otvaraju i razvijaju pupoljci lista. Spore klijaju i prodiru u tkivo lista. Kad jednom uđe u list gljivica postaje zaštićena na različite tretmane i zbog toga u toku vegetacije ne možemo da suzbijemo ovo oboljenje.

Preventivne mjere su najvažnije

Zaštita breskve i kajsije svodi se na preventivne mjere i sprečavanje da do infekcije uopšte dođe. Tretman zaštite se provodi poslije opadanja lišća sa stabla. Ovim tretmanom se smanjuje količina spora na stablu.

Najosjetljiviji moment za razvoje infekcije je kada tokom proljeća dolazi do pucanja pupoljaka i listanja. Stabla su tada najosjetljivija. U slučaju jakih zaraza provode se tri tretmana. Pored dva navedena termina u periodu ranog proljeća, tokom februara, jedno tretiranje. Namjena mu je da smanji inokulacioni potencijal, odnosno količinu spora koja se nalazi na površini stabla, grana i pupoljaka na njima.

Tradicionalno se koriste sredstva na bazi bakra, ali je mnogo drugih prirodnih sredstava koja mogu biti jednako efikasna.

Soda bikarbona se koristi za suzbijanje brojnih gljivica koje izazivaju biljne bolesti. Njihovi rastvori isušuju micelije i proklijale spore i tako dovode do suzbijanja bolesti. Na površini biljaka povećavaju ph vrijednost, stvaraju baznu sredinu što ne odgovara gljivicama. Sredstvo se priprema tako što se u 1 l vode doda 5 g sode bikarbone i dobro promiješa kako bi se soda rastvorila. Voćna stabla se tretiraju po suvom danu, a tretman se ponovi tri puta u razmaku od 5 do 10 dana.

Rastvor bijelog luka djeluje protiv gljivica, ali i drugih prouzrokovača biljnih bolesti i protiv raznih štetočina. Koristi se za manja stabla i u amaterskim voćnjacima. Priprema se od 3 do 4 čena bijelog luka koji se usitne i dodaju u 1 l. Ostavi se preko noći, procijedi i iskoristi za tretiranje stabala.

Za zaštitu stabala možemo koristiti rastvor pepela od drveta. U 2 l vode dodaju se dvije kašike pepela i sve se dobro promiješa. Sadržaj se prije primjene profiltrira kako bi spriječili začepljenje dizni prskalice. Pepeo se može posuti po granama, ali su neke sorte osjetljive i ako niste sigurni kako vaša stabla reaguju bolje je koristiti rastvor.

Ovo su samo neka sredstva iz prirode koja možemo koristiti. Više o njima u nekom narednom tekstu.