Razvoj voćaka odvija se kroz tri ključne faze koje se nazivaju juvenilna faza, faza zrelosti i senilna faza. Svaka od tih faza ima specifične karakteristike koje se razlikuju prema genetskim, tehničko-kulturološkim i pedo-klimatskim faktorima. Razumijevanje ovih faza je od presudnog značaja za uspješan uzgoj voćaka, jer omogućava voćarima da prilagode svoje tretmane i optimiziraju proizvodne kapacitete.

Juvenilna faza

Juvenilna ili mladalačka faza, na naslovnoj fotografiji, počinje odmah nakon sadnje voćke i traje sve dok drvo ne započne sa stvaranjem plodova. U ovoj fazi, voćka se intenzivno razvija u vegetativnom smislu, ali još uvijek ne može donijeti plodove. Trajanje juvenilne faze može značajno varirati ovisno o vrsti voćke i metodi uzgoja. Na primjer, sadnice jabučastog voća mogu biti u juvenilnoj fazi više od deset godina, dok koštičave vrste obično završavaju ovu fazu za pet godina.

Kod sijanaca, trajanje juvenilne faze često je duže nego kod kalemljenih voćnjaka. Sadnice iz sjemena obično zahtijevaju duže razdoblje da pređu u fazu zrelosti u odnosu na kalemljene voćke, koje često ulaze u fazu zrelosti već nakon tri godine. Ovo je važno za voćare koji žele optimizirati svoj uzgoj i razumjeti kada mogu očekivati prve plodove.

Faza zrelosti

Stabla šljive u punom rodu

Faza zrelosti ili rodnosti započinje kada voćka postigne adekvatan razvoj epigealnog dijela, što znači da je vegetativna aktivnost usporena i listovi su sposobniji za sintezu endogenih hormona koji omogućavaju diferencijaciju pupoljaka u cvjetove. U ovoj fazi, voćka počinje stvarati plodove i prinos raste svake godine dok ne dostigne svoju punu rodnost.

Prelazak iz juvenilne faze u fazu zrelosti uključuje proces poznat kao oplemenjivanje, gdje voćka postepeno prelazi iz mladalačkog u zrelo stanje. Ovo se odvija polako, počevši od vrha grana i šireći se prema bazi. Ova faza je ključna za voćare jer označava početak plodonošenja i postizanje optimalne ravnoteže između rasta i proizvodnje.

Faza senilnosti

Staro stablo jabuke

Faza starosti  ili senilnosti označava kraj životnog ciklusa voćke, kada se aktivnosti korijena počinju smanjivati, a vegetativna aktivnost opada. U ovoj fazi, voćka pokazuje slabiju sposobnost proizvodnje novih izdanaka i obnavljanje grana prestaje. Prinosi su značajno smanjeni, a plodovi postaju lošijeg kvaliteta.

U ovoj fazi, voćka pokušava regenerisati svoj organizam kroz stvaranje mladica iz starijih grana, ali rezultati su često ograničeni. Senilna faza može trajati različito dugo, ali obično se voćnjaci eksploatiraju 15 do 20 godina prije nego što se iskrče zbog smanjenog kvaliteta plodova. U ekstenzivnom uzgoju, voćari mogu koristiti metode skraćivanja grana kako bi stimulirali razvoj novih izdanaka, dok u komercijalnim voćnjacima često dolazi do brže zamjene sorti zbog promjena u potražnji.