Naša omiljena voćka, šljiva, s kojom se rađamo i umiremo, koja nas hrani i liječi, je veoma osjetljiva. To ponekad zaboravimo. Njeno stablo je veoma podložno pucanju kore što može značajno ugroziti zdravlje biljke i smanjiti njen prinos. Ovo je čest problem kod voćaka koji može dovesti do prerano sušenja ili čak uvenuća stabla. Da bi se efikasno riješio ovaj problem, važno je prvo razumjeti uzroke pucanja kore i zatim poduzeti odgovarajuće mjere liječenja i prevencije.

Mnogo faktora koji izazivaju pucanje kore?

Postoji nekoliko faktora koji mogu uzrokovati pucanje kore na stablu šljive. Svaki od njih može imati različite posljedice za zdravlje biljke. Razumijevanje uzroka je ključ za pravilno liječenje. Stablo koje raste prebrzo može uzrokovati pucanje kore zbog prekomjernog pritiska na elastično tkivo. Ovo je često rezultat prekomjernog đubrenja, što dovodi do brzog rasta. U ovom slučaju tkivo kore ne može da prati tkivo drveta koje se brže razvija i uvećava.

Ekstremne temperature su značajan faktor. Hladnoća i mraz su česti uzroci pucanja kore. Kada se biljni sok smrzne, kora ne može izdržati pritisak leda, što dovodi do pukotina. Sličan problem može nastati i zbog termalnih opekotina od sunčevih zraka, naročito u rano proljeće ili tokom naglih temperaturnih promjena. Međutim, ovako sušno ljeto može biti uzrok pucanja, ako nastupi kišna jesen. Kora nije toliko elastična da može pratiti nagli skok usvajanja vode.

Razne biljne bolesti mogu izazvati stvaranje pukotina na kori. Među njima se ističe crni rak stabla, bolest koja uzrokuje tamnjenje kore i pojavu pukotina, što može ozbiljno ugroziti stablo ako se ne liječi na vrijeme. Ne treba zaboraviti ni štetočine koji mogu oštetiti koru i uzrokovati njeno pucanje. Štetočine često ostavljaju male rupe koje dovode do ozbiljnijih problema ako se ne riješe pravovremeno. Preobilna rodnost i pretjerano đubrenje zemlje mogu uzrokovati stres na stablu, što može dovesti do pucanja kore. Ponekad nestručna rezidba i prisustvo glodara mogu dodatno pogoršati stanje kore.

Kako obaviti sanaciju oštećenog stabla?

Pukotine na kori šljive predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju stabla jer postaju pogodna mjesta za ulazak raznih prouzrokovača oboljenja i štetočina. Kao rane na ljudskoj koži, pukotine na drvetu mogu se proširiti i dovesti do dodatnih infekcija i bolesti, što može ugroziti cijelu biljku.

Sanacija nije laka i zahtjeva vrijeme. Prvi korak je uklanjanje kore čvrstom četkom, njeno sakupljanje i spaljivanje. Preostale rane treba tretirati baštenskim voskom ili smjesom željeznog sulfata. Potrebno je provoditi preventivne mjere i tretiranje u cilju zaštite od bolesti i štetočina. Redovno pregledavanje stabla i liječenje pronađenih oštećenja može pomoći u kontroli štetočina. Upotreba zaštitnih tretmana i pravilan pregled pomoći će u očuvanju zdravlja stabla.

Da bi se spriječilo pucanje zbog mraza, treba koristiti slabi rastvor kalijum permanganata za tretiranje pukotina. Za sunčeve opekotine, prekrivanje stabla materijalima poput novina može pomoći u zaštiti. Ako stablo pokazuje znakove crnog raka, potrebno je ukloniti zahvaćenu koru, dezinficirati rane. Također, preporučuje se spaljivanje svih zaraženih dijelova biljke.

Prevencija je ključna za održavanje zdravlja stabla šljive. U ove mjere ubrajamo krečenje stabala, zaštita debla raznim materijalima tokom zime, ali i vrelog ljeta  kako bi zaštitili koru od ekstremnih temperatura. Ne pretjerujte sa đubrenjem, posebno sa upotrebom azotnih đubriva. Pridržavanje preporuka za đubrenje i izbjegavanje prekomjernog hranjenja može spriječiti prebrzi rast i s njim povezano pucanje kore. Redovna i pravilna rezidma može smanjiti stres na stablu i spriječiti pucanje kore. Identifikacija uzroka i pravilan tretman ključni su za očuvanje stabla. Pravovremena intervencija i preventivne mjere pomoći će u očuvanju zdravlja stabla i osigurati dobar urod.